Da Europa želi postati vodeća svjetska ekonomija bazirana na znanju do 2010 zaključano je na Samitu EU u Lisabonu u travnju 2000. Da li je to moguće i na koji način veterinarski tehničari Hrvatske i Europe mogu pridonijeti da se barem dio tog sna obistini?

Realnost ili utopija. Iako su prva Europska sveučilišta su zaživjela prije no što su Amerika i Australija zacrtane na kartama, i bitno prije no što su prve kolonije u Africi i Aziji stvorene, iako je u Europi stvoren model istraživačkog sveučilišta, brojke govore da je brza i odlučna akcija nužna.

1. Zemlje Europe troše oko 1.1% budžeta na visoko školstvo – za razliku od 2.7% koliko se troši u SAD.
2. Američka sveučilišta troše dva do 5 puta više novaca po studentu no Europska.
3. Europska sveučilišta vode po dužini studiranja. Primjerice prosječan njemački diplomat diplomu prima sa 26 godina.
4. 500.000 znanstvenika rođenih u Europi radi u SAD. Većina se ne misli vratiti.
5. Po glavi stanovnika, Amerika tvori 4 puta više patenata no Europa.
   *The Economist 2005. i 2006.
6. Među 20 najboljih sveučilišta svijeta, 17 ih je iz SAD-a, 1 iz Japana i samo dvoje ih je iz Europe. Radi se o Oxfordu i Cambridgeu (UK). Dakle niti jedno od 20 najboljih sveučilišta nije sa kontinenta Europe.
7. Australija, često zanemarivana zbog relativno male populacije ima bitno bolji prosjek kvalitete sveučilišta no Europa. Primjerice odnos Europe i Australije u top ljestvici najboljih 50** sveučilišta je 13/6 u korist Europe. No, ukoliko to izračunamo po glavi stanovnika, dobit ćemo 500 miliona stanovnika za 13 top 50 sveučilišta nasuprot 20 miliona stanovnika na 6 top 50 sveučilišta. Sumarno to je 38.5 miliona stanovnika na 1 vrhunsko sveučilište u Europi nasuprot 3.3 miliona stanovnika na jedno vrhunsko sveučilište u Australiji. Što znači da Australija ima 11 puta veću gustoću vrhunskih (top 50) svjetskih sveučilišta no Europa. Ako tome dodamo da od 13 europskih top 50 sveučilišta samo 5 na europskom kontinentu, a 8 u Ujedinjenom kraljevstvu, onda ćemo vidjeti pravo stanje stvari.
   **Howard Davies, Higher Education in Europe: Crisis and Opportunity, Lisbon, 2006
8. Azijski divovi*** polagano sustižu Europu. Pa su te tako Kina s 19, Korea s 10 i Japan s 34 top 500 svjetskih sveučilišta opasno približili Francuskoj s 22, Velikoj britaniji s 43, i Njemačkoj s 41 top 500 sveučilištem. Naravno, SAD je i u ovoj uprosječenoj listi (najboljih 500 a ne najboljih 50) daleko najbolji sa 178 sveučilišta.
   ***Top 500 World Universities...
   

Drugo mjesto na natjecanju 'Izvrsnost u obrazovanju'; može li Europa sustići Australiju i povratiti se na 2. mjesto...?

Suma. Ukoliko sve te podatke zbrojimo, Europsko obrazovanje je na trećem mjestu, daleko iza SAD-a i Australije. Azija nam je za petama. Od Afrike smo bolji… Jesmo li u svakom segmentu?

Afrički sveučilišni veterinarski e-learning konzorcij (www.auvec.org) koji je osnovan u Ugandi objedinjuje 9 sveučilišta jugoistoka Afrike, Afričko virtualno sveučilište (www.avu.org) i Veterinarski fakultet Sveučilišta Edinburg (Velika Britanija), predstavlja instituciju kakva u Europi još nije stvorena.

Odgovor? I tu je odgovor na drugi dio pitanja; na koji način veterinarski tehničari mogu pridonijeti unaprijeđeniju veterinarskog obrazovanja u Europi? Europa nema Veterinarski e-learning konzorcij. No 'Europska akcija obuke veterinarskih asistenata i tehničara' (opisana 28.06.) u planu ima izradu baze podataka i Web sjedišta. To je dakle projekt koji se vrlo lako može proširiti s izradom sustava obrazovanja podržanog suvremenim obrazovnim tehnologijama na nivou Europe.

Stoga krenimo :)