Porodica PARVOVIRIDAE (lat. parvus
– malen)
· Mali virusi, dimenzija 18-26 nm u promjeru.
· Imaju jednolančanu DNA (ssDNA – single-stranded DNA)
·
Otporni su na toplinu (temperatura od 80°C ih
inaktivira za 1 sat), otapala za masti, nukleaze, pH 3-9, ali osjetljivi na
formalin, oksidanse i UV zrake.
· Umnažaju se u staničnoj jezgri (samo stanica u S-fazi) tvoreći intranuklearne inkluzije.
· Prenose se transplacentarno ili mehaničkim vektorima
·
Porodicu PARVOVIRIDAE sačinjavaju 3 roda; Parvovirus,
Dependovirus, Densovirus
Rod PARVOVIRUS
1. V. Parvovirusne infekcije pasa ( Canine Parvoviral Disease virus)
2. V. Aleutske bolesti američkih vidrica – Aleutian Disease Of Mink virus
3. V.
Panleukopenije mačaka (zaraznog enteritisa mačaka) – feline
panleukopenia virus
Rod DEPENDEVIRUS (lat. dependere – ovisiti o nećemu)
·
Ovise o djelovanju 'pomoćnog' virusa (npr. Adenovirus)
Rod DENSOVIRUSI (lat. densus – gust)
Porodica POXVIRIDAE (eng. Pox – pustula, čir)
· To su najveći i strukturno najsloženiji životinjski virusi; oblika 'cigle' ili jaja, dimenzija 250-450 nm
· Imaju jednu molekulu dvolančane DNA (dsDNA – double-stranded DNA)
· Dva oblika zrelog virusa; ekstracelularni i intracelularni – ekstracelularni ima lipoproteinski omotač
·
Osjetljivi su na sve osim na sušenje
·
Tvore citoplazmatska inkluziona tjelešca
· Posjeduju više od 30 strukturnih proteina i nekoliko enzima, uključujući i DNA ovisnu transkriptazu
· Umnažanje virusa se zbiva u citoplazmi, a virioni se oslobađaju bilo pupanjem, bilo staničnom destrukcijom
· Virusi su specifični za domaćina, a prenose se fomitima, česticama koje lete u zraku, artropodima i kontaktom
·
POKSVIRUSI se dijele na 2 pod-porodice; Chorodopoxviridae
koji inficiraju kralježnjake i Entomopoxviridae koji su patogeni za kukce.
Pod-porodica CHORODOPOXVIRIDAE (lat. chord
– struna, žica)
Rod ORTHOPOXVIRIDAE (grč. ortho –
prav, ispravan)
1. V. Vakcinije – Vaccina virus
2. Cowpox virus
3. Buffalopox virus
4. Camelpox virus
5. Horsepox virus
§ Variola vera virus – V. velikih boginja
§ Variola minor virus – V. malih boginja
Od
malih i od velikih boginja obolijeva čovjek. Razlika između ta dva virusa je
u patogenosti, a serološki su jedinstveni.
Rod PARAPOXVIRUS
1. V. Paravakcinije = V. Muzačkih kvržica = V. Lažnih kravljih boginja – Milker's node virus (pseudocowpox v., paravaccina v.)
2. V. Papularnog stomatitisa goveda – Bovine papular stomatitis (Bovine pustular dermatitis)
3. V.
Zaraznog ektima ovaca i koza – Orf (Contagious echtyma)
Rod AVIPOXVIRUS (lat. avis – ptica)
1. Virus
boginja ptica; postoje 6 vrsta virusa
Rod CAPRIPOXVIRUS (lat. capra – koza)
1. V. boginja ovaca – sheep-pox virus
2. V. boginja koza – Goat-pox virus
3. V.
bolesti kvrgave kože – Lumpy skin disease
Rod SUISPOXVIRUS (lat. sus, suis – svinja)
1. V.
boginja svinja – Swinepox virus
Rod LEPORIPOXVIRUS (lat. lepus – zec)
1. V. miksomatoze kunića
2. V.
fibromatoze kunića
Porodica PAPOVAVIRIDAE (od PApilloma, POlynoma, VAcuola)
· DNA virusi s neomotanim ikosaedaralnim (gr. eikos – dvadeset + hedra – strana = geometrijsko tijelo s 20 trokuta) virionom 45-55 nm u promjeru
· Genom se sastoji od jedne cirkularne dvolančane DNA molekule (dsDNA)
·
Otporni su na eter, kiseline i toplinu
· Umnažaju se u jezgri, a iz stanice izlaze staničnom destrukcijom
· Sadrže 7 strukturnih proteina
· Virusi su specifični za domaćina; pojedini papovavirus je patogen samo za jednu vrstu
· Prenose se kontaktom, aerogeno, i člankonošcima (vektorima)
· Izazivaju nastanak papiloma, polioma i vakuola na kulturi stanica
·
Papovaviridae sačinjavaju 2 roda; Papillomavirus i Polynomavirus
Rod PAPILLOMAVIRUS (lat. papilla –
bradavica + oma + virus)
· Izaziva tvorbu papiloma
· Imaju jaki afinitet (tropizam) za skvamozni epitel
· Izazivaju hiperplaziju ili benigne neoplazme; bolest ne završava fatalno. Ipak u nekim slučajevima papilomi mogu maligno transformirati.
· Izolirano je 58 humanih papilomavirusa; HPV-1 - HPV-58
·
Papilomavirusi su izolirani iz goveda, koze, jelena,
konja, kunića, psa, majmuna, svinja, miša i slona.
Rod POLYNOMAVIRUS (lat. poly – više
+ oma – sufiks za tumor + virus)
· Mnogi virusi iz ovog roda uzrokuju tumore u pokusno inficiranih životinja. U praksi je bitan samo avijarni polioma virus koji uzrokuje akutni generaliziranu infekciju mladih ne-operjalih malih papigica (lat. Melopsittacus undulatus, eng. Budgerigar).
Porodica ADENOVIRIDAE
· DNA virusi s neomotanim ikosaedaralnim (gr. eikos – dvadeset + hedra – strana = geometrijsko tijelo s 20 trokuta) virionom, 70-90 nm promjeru
· Genom se sastoji jedne dvolančane DNA molekule (dsDNA; double-stranded)
· Sadrže barem 10 strukturnih proteina
·
Otporni su na eter, kiseline, neki su osjetljivi
na toplinu (50°C/30min)
· Repliciraju se u jezgri, a strukturni proteini se sintetiziraju u citoplazmi, potom se združuju u jezgri
·
Stanicu napuštaju staničnom destrukcijom
· Spektar domaćina je uzak
· Prijenos virusa je direktan ili indirektan
·
Porodica ADENOVIRIDAE uključuje dva roda; Mastadenovirus
i Aviadenovirus
Rod MASTADENOVIRUS (grč. mastos –
prsa – grudi žene)
Uzrokuju bolesti gastrointestinalnog trakta, konjuktiva, CNS-a i urinarnog trakta; infekcije mogu biti asimptomatske. Mnoge vrste induciraju malignost. Humani virusi se označavaju slavom h; podijeljeni su na 6 pod-rodova (A-F), a do sada je identificirano 42 serotipa – dakle h 1 do h 42. Animalni virusi se označavaju s 3 početna slova vrste-domaćina (npr. equ od equus za konja) a broj označava serotip (npr. equ 1). Mastadoneovirusi napadaju sluznice oka, prednjih dišnih prohoda i probavnih organa u čovjeka, teladi, ždrebadi, ovaca, svinja i kunića. Za veterinu su najvažniji:
1. CAV-1 (Canine AdenoVirus –1) - V. zaraznog hepatitisa pasa – Heptitis Contagiosa Canis – Infectious Canine Hepatitis
2. CAV-2 (Canine AdenoVirus –2) V. zaraznog psećeg laringotrahetitisa; jedan od uzročnika kennel cough-a, koristi se i kao vakcina za CAV-1
3. BAV 1- BAV 10 (Bovine AdenoVirus)
Rod AVIADENOVIRUS (lat. avis –ptica)
Inficiraju veliki broj ptica uzrokujući različite simptomatske, a često i asimptomatske infekcije. Najvažniji su:
1. V. ulceroznog enteritisa peradi - Quall bolest
2. V. CELO
3. V. GAL
Porodica HERPESVIRIDAE (herpes
– progresivna kožna erupcija; od gr. herpein – puzati)
· To su virusi srednje veličine – 150-200 nm
· Imaju dvostruku lipidnu ovojnicu s izdancima na površini, ikosaedralnu nukleokapsidu s 162 kapsomere
· Genom se sastoji od jedne molekule dvolančane DNA (dsDNA)
·
Osjetljivi su na otapala za lipide, toplinu(56°C
tijekom 30 min), ekstreme pH (npr. pH=3), eter, NaOH,
· Iz stanice izlaze putem endoplazmatskog retikuluma
· Često perzistiraju tijekom cijelog života domaćina
· Neki herpesvirusi uzrokuju neoplazije
· Herpesvirusi se dijele na 3 pod-porodice, Alpha-, Beta- i Gammaherpesvirinae
Pod-porodica ALPHAHERPESVIRINAE
Rod SIMPLEXVIRUS – ubikvitarni virusi
1. Herpes simplex virusi 1 i 2
2.
EHV-4 (Equine HerpesVirus 4) i EHV-1 – Equine rhinopneumonitis
virus
3.
EHV-3 – Equine coital exanthema
4.
EHV-2, EHV 5
5. Bovine HerpesVirus-1 – V. zaraznog rinotraheitisa goveda
6. Bovine HerpesVirus-2 – Bovine Mamilitis virus
7. Canine Herpasvirus (CHV) uzrokuje smrt mladunčadi, abortuse, mumifikaciju i fatalne infekcije netom okoćenih štenaca
8. Feline HerpesVirus-1 – Virusni rinotraheitis mačaka – Feline Viral Rhinotracheitis
9.
Gallid HerpesVirus-2 – Marekova
bolest – Marek's disease
10. Gallid HerpesVirus-1 – Infectious Laringotracheitis Virus
1. EHV 1 (Equine HerpesVirus-1) – pobačaji kobila + rinopneuimonitisa mladih konja
2.
EHV 3 (Equine HerpesVirus-3) – Eqoine
Coital Exanthema
3. Herpesvirus suis –1 – V. bolesti Auyetzkoga – PseudoRabies Virus (PRV)
Porodica IRIDOVIRIDAE
(gr. iris – duga)
·
DNA virusi s viorionom 125-300 nm u promjeru
· Sadrže lipidni omotač s proteinskim podjedinicama i ikozaedralnu nukleokapsidu.
· Genom se sastoji od jedne molekula dvo-lančane DNA (dsDNA)
· Virion sadrži više od 20 strukturnih proteina
· Osjetljiv je na eter, kloroform, toplinu i neke dezinficijense
· Iridoviridae se dijele na 5 rodova od kojih neki inficiraju insekte (Iridovirus, Chlorirdovirus), neki ribe (Lymphocystivirus), žabe (Renavirus)
·
Svojedobno je i virus Afričke svinjske kuge (African swine fever virus) pripadao ovoj porodici.
Danas je virus Afričke svinjske kuge izdvojen u još neimenovanu porodicu kojoj
je jedini član.