Porodica PICORNAVIRIDAE
(tal.
picollo – mali + RNA + viridae)
Virion je oblika ikosaedara (gr. eikos – dvadeset + hedra – strana = geometrijsko tijelo s 20 trokuta), dimenzija 20-30 nm.
Genom se sastoji od jedne molekule jednolančane RNA (ss RNA; single strain) koja u domaćinu služi kao mRNA (mesenger RNA)
Nemaju
vanjsku ovojnicu, i otporni su na otapala za masti (npr. djelovanje etera i
kloroforma), ali su osjetljivi UV radijaciju.
Sadrže 4 glavna polipeptida
Replikacija i okupljanje virusa se zbiva u citoplazmi.
Virus
napušta stanicu staničnom destrukcijom.
Virusi su vrlo specifični za domaćina.
Prijenos virusa je mahom mehanički.
Porodica uključuje Enterovirus, Cardiovirus, Rhinovirus i Aphtovirus.
Izazivaju infekcije prvenstveno crijeva.
Infekcije su mahom asimptomatske, ali mogu rezultirati i s različitim sindromima bolesti.
U životinja enterovirusi uzrokuju bolesti:
Porcine enterovirus (većinom normalan stanovnik crijeva svinje) ima najmanje 13 serotipova i uzrokuje;
Zaraznu
uzetost svinja – Infectious
porcine encephalomyelitis – Porcine enteroviral encephalomyelitis – Teschen disease
Virus vezikularne (enterovirusne) bolesti svinja
Porcine enterovirus zajedno s parvovirusima uzrokuje sudjeluje i u SMEDI (Stillbirth, Mummification, Embryonic Death, Infertility),
Bovine enterovirus ima 7 serotipova i povezan je s neplodnošću i abortusima goveda
Simian enterovirus ima 18 serotipova; uzrokuje mahom asimptomatske infekcije majmuna
Rod APHTOVIRUS sačinjava virus Slinavke i šapa – Foot and mouth disease virus, sa sedam serotipova; O, A, C, SAT1, SAT2, SAT3 i preko 80 varijanti
Rod RHINOVIRUS (rhino – nos + virus) inficira gornje dijelove respiratornog sustava i čest je uzročnik prehlade kod čovjeka. Izolirani su goveđi, konjski i mačji (influenca mačaka) rhinovirusi.
Rod CARDIOVIRUS (cardio – srce + virus) uzrokuju encefalitis i miokarditis; dijele sa na 2 skupine; humane i mišje cardioviruse
Porodica
CALICIVIRIDAE
(lat. calix –
čaša)
Virusi bez ovojnice, dimenzija 35 – 40 nm s 32 'čašolike' udubine (odatle i ime - calix)
Genom se sastoji od jedne molekule jednolančane RNA (ssRNA)
Nemaju
vanjsku ovojnicu i otporni su na eter i kloroform, blage detergente, otapala za
masti; neke inaktivira tripsin
Replikacija i okupljanje virusa se zbiva u citoplazmi
Virus
napušta stanicu staničnom destrukcijom
Virusi su vrlo specifični za domaćina
Virus se prenosi kontaminiranom hranom, kontaktom, zrakom
Porodica sadrži samo jedan rod; Calicivirus
Rod CALICIVIRUS uključuje;
Vesicular
exanthema of swine virus,
San
Miguel sea lion virus
feline
calicivirus
Rabbit
hemorrhagic disease virus
i
ostale viruse koji inficiraju ljude i životinje.
Porodica ORTHOMYXOVIRIDAE (ortho – prav, ravan + myxa – sluz + viridae) – virusi influence
Porodica
RNA virusa s polimorfnim virionom, mahom okruglog do ovalnog oblika, srednje
veličine 80-120 nm ili nitastog oblika, do nekoliko mikrometara dugački.
Virus sadrži 7 – 9 glavnih polipeptida, uključujući i RNA transkriptazu i neuramidazu
Genom se sastoji od 8 molekula jednolančane RNA (ssRNA)
RNA transkriptaza omogućuje prepisivanje upute u komplementarni pozitivni lanac, što omogućuje 'genetsko prevođenje' na razini ribosoma. Zbog toga je virus influence sklon mutacijama, dakle antigeno nestabilan ==> antigeno skretanje (antigenic drift).
Nakon ulaska u stanicu virus se ‘uspava’ a zatim slijedi sinteza sastavnih dijelova virusa.
Umnažaju se u jezgri (RNA) i citoplazmi (proteini) i pupaju kroz plazminu membranu.
Osjetljivi su na otapala za lipide, radijaciju i sušenje, uništava ih i fenol, formalin, oksidirajuće tvari, 56°C tijekom 30 min
Ima 2 antigena; N – neuramid azu i H – hemaglutinin (to je RNA antigen)
Porodica ORTHOMYXOVIRIDAE uključuje rod Influenzavirus i neimenovani rod koji se sastoji od Influenza C virusa.
Rod INFLUENZAVIRUS (tal. influenza – prehlada, hladnoća, gripa) sačinjavaju virusi koji uzrokuju influencu, uključujući barem 2 serotipa; A i B i nekoliko antigenih varijacija. Klasificiraju se na osnovi površinskih antigena (Neuramidaza i Hemaglutinin) kao H1N1, H2N5 itd. Serotip A virusa je podložan antigenom skretanju (antigenic drift) i stoga često uzrokuje pandemije. Kako Serotip B nema tako promjenljive antigene, u pravilu uzrokuje samo lokalizirane epidemije. Serotipovi influence; A, B i C su antigeno različiti tako da infekcija imuni odgovor spram jednog tipa virusa ne vrijedi i za druge influenca viruse.
Virus influence konja spadaju u serotipovi A; H7N7 (A1) i H3N8 (A2)
Virus influence svinja također spada u serotip A; H1N1 i H3N2
Humani virusi influence; serotip A, B i C
Virus influence patke; serotip A
Virus klasične kuge peradi; serotip A
Svi navedeni virusi influence životinja spadaju u serotip A, ipak samo virusi influence konja i svinja predstavljaju moguću opasnost za čovjeka (zoonoze).
Porodica
PARAMYXOVIRIDAE
(para – neregularan,
pored + myxa – sluz + viridae)
RNA virusi s polimorfnim, u pravilu grubo jajastim, ali ponekad i filamentoznim virionom 150-300 nm dugim u dijametru.
Genom se sastoji od jednolančane molekule RNA (ssRNA)
Posjeduju dvoslojnu lipidnu membranu.
Imaju 6 – 10 glavnih polipeptida uključujući transkruptazu..
Osjetljivi
su na otapala za masti, detergente, dezinficijense i otklone pH, UV radijaciju;
termostabilnost varira ovisno o rodu.
Umnažanje virusa odvija se u jezgri, a virus izlazi pupanjem kroz plazminu membranu.
CitoPatogeni
Efekt se sastoji u stapanju stanica; nastaju divovske stanice s puno jezgara.
Grupa domaćina bitno varira za svaku vrstu virusa.
Prijenos je horizontalan, ponajviše zrakom.
Porodica PARAMYOVIRIDAE uključuje Paramyxovirus, Morbilivirus i Pneumovirus
Rod PARAMYOVIRUS sačinjavaju virusi koji uzrokuju respiratorne infekcije brojnih kralježnjaka, uključujući mups i viruse parainfluence (PI, 1-5);
PI-2 sudjeluje u etiologiji kašlje štenaca (knnel cough)
PI-3 uzrokuje parainfluencu goveda (shiping fever)
kao i brojne viruse koji uzrokuju respiratorne bolesti ptica i reptila.
Rod MORBILIVIRUS sačinjavaju:
V. Ospica – Measles virus
V. Štenećaka – Canine distemper virus
V. Goveđe kuge – Rinder-pest virus
V. Kuge malih preživača – Peste des petits ruminants
Rod PNEUMOVIRUS (pneumo – pluća + virus) omogućava atipične nebakterijske pneumonije u čovjeka, goveda, ovce koze i drugih životinja. Rod sačinjavaju respiratorni sincicijalni virusi:
Humani respiratorni sincicijalni virus - Human respiratory syncyctial virus
Goveđi respiratorni sincicijalni virus - Bovine respiratory syncyctial virus
Pneumonia virus of mice
Porodica CORONAVIRIDAE (lat. corona – vijenac, kruna)
Na vanjskoj ovojnici imaju izdanke slične laticama, poredane u većim razmacima, pa obrub viriona podsjeća na sunčevu koronu.
Imaju
lipidnu ovojnicu.
Veličine su 80-160 nm.
Genom se sastoji od jednolančane RNA (ssRNA)
Otporni
su na tripsin, ali osjetljivi na otapala za lipide, deterđente, UV radijaciju,
dezinficijense i toplinu (30min na 56°C).
Replikacija se zbiva u citoplazmi, a formiraju se pupanjem, mahom kroz intracitoplazmatsku membranu. Virusi se oslobađaju egzocitozom ili staničnom destrukcijom.
Šire se mahaničkim putem, uključujući i čestice zraka.
Dva roda; CORONAVIRUS i ARTHERIVIRUS
Rod CORONAVIRUS sačinjavaju:
V. Transmisivnog Gastroenteritisa Svinja (TGS) – Transmissible Gastroenteritis of Swine
V. Zaraznog bronhitisa u kokoši
V. epizootskog proljeva svinja
Rod ARTERIVIRUS (arteritis + virus)
Virus Arteritisa konja – Equine viral arteritis
Porodica RHABDOVIRIDAE (gr.rhabdos – štapić)
Virusi ove porodice su uvršteni u skupinu ARBO virusa.
Biljni virusi ove porodica imaju oblik štapića (odatle i naziv) a humani i animalni oblik puščanog metka.
Veličine su 130-380 X 80 nm.
Imaju ovojnicu koja sadrži lipide.
Genom se sastoji od jednolančane RNA (ssRNA).
Virus sadrži 4 ili 5 polipeptida uključujući i transkriptazu i RNA polimerazu
Osjetljivi su na otapala za lipide, deterđente i proteolitične enzime; formalin i 56°C/30min
Replikacija se zbiva u citoplazmi, a združuju se pupanjem kroz plazminu membranu ili intracitoplazmične membrane.
Šire se biološkim ili mehaničkim vektorima.
Rhabroviridae
sačinjavaju Vesiculovirus i Lyssavirus i neimenovani rod za bovine
ephemeral fever-like viruses.
Rod
LISSAVIRUS
(gr. Lyssa – rabies-bjesnoća)
V. Bjesće (rabies virus) – oblika je pušćanog metka. Ima lipidnu ovojnicu, pa je stoga osjetljiv na djelovanje etera i kloroformam, otapala za lipide, deterđente i proteolitične enzime.
Rod VESICULOVIRUS
V. vezikularnog stomatitisa
Porodica TOGAVIRIDAE (lat. toga – ogrtač)
Virusi ove porodice spadaju u skupinu ARBO virusa.
Okruglog oblika s virionom 60-70 nm u promjeru.
Imaju ovojnicu koja sadrži lipide i okružuje ikosahedralnu nukleokapsidu (gr. eikos – dvadeset + hedra – strana = geometrijsko tijelo s 20 trokuta).
Osjetljivi
su na otapala za lipide, deterđente, UV radijaciju.
Repliciraju se u citoplazmi, a združuju se pupanjem kroz plazminu membranu.
Togaviridae sačinjavaju: Alphavirus, Rubivirus
Rod ALFAVIRUS
V. ISTOČNOG KONJSKOG ENCEFALITISA
V. ZAPADNOG KONJSKOG ENCEFALITISA
V. VENEZUELANSKOG KONJSKOG ENCEFALITISA
Sva tri virusa prenose komarci iz roda CALICIDAE, a rezervoari su ptice i glodavci.
Rod RUBIVIRUS
V.
rubeole ljudi – opasan je za trudnice – usporava organogenezu i izaziva
malformaciju ploda.
Porodica
FLAVIVIRIDAE
(lat. flavus –
žut)
Virusi ove porodice su uvršteni u B skupinu ARBO virusa.
RNA virusi s virionom 40-50 nm u dijametru i lipidnom membranom.
Sadrže 3 glavna strukturna polipeptida.
Osjetljivi
su na otapala za masti, detergente, UV radijaciju i vrućinu.
Komarci su najznačajniji vektori, a neke vrste prenose krpelji.
Tri roda; FLAVIVIRUS, PESTIVIRUS i HEPATITIS C
Rod
FLAVIVIRUS:
V. Krpeljnog encefalitisa – Tick-borne encephalitis
V.
Louping ill disease – Ovine
encephalomyelitis
V.
Omske hemoragijske groznice –
Omsk hemorrhagic fever virus
V.
Kyasanur Forest disease
V. Powasan
V. Denge (dengue)
V. Žute groznice
V. Japanskog encefalitisa
V. Murray Valley encefalitisa
V. St. Louis encefalitis
V. West Nile – V. Zapadnog nila
Rod PESTIVIRUS (lat. pestis – kuga + virus)
V. bolesti sluznica goveda – Mucosal disease virus
V. Svinjske kuge – Hog cholera virus – European/Classical swine fever virus
Virus borderske bolesti – Border disease virus of sheep
Pestivirusi
se uzgajaju na kulturama stanica bubrega, testisa i kože različitih živoitnja,
a najbolje u stanicama životinja koje virus inače napada. Objektivna dijagnoza
postavlja se serološkim probama; RVK, SN test, GDP.
Virus svinjske kuge se širi preko ušiju, muha (Stomoxys calcitrans), prometom životinja, te posredstvom peradi, ptica, štakora i miševa.
Porodica BUNYAVIRIDAE (Bunyamwera – grad u Ugandi gdje virus prvi puta izoliran)
To je C skupina ARBO virusa
RNA virusi s okruglim ili ovalnim virionom, 80-120 nm u promjeru
Imaju dvoslojni lipoproteinski omotač s glikoproteinskim izdancima dugim 5-10 nm koji okružiuje 3 nukleokapside
Genom se sastoji od 3 jednolančane RNA molekule (ss RNA)
Virus posjeduje 4 bitna strukturna polipeptida, uključujući i transkruptazu
Osjetljivi
su na otapala za lipide i detergente, eter i kloroform
Repliciraju se u citooplazmi, a združuju se pupanjem kroz membranu Golgi-jevih tjelešaca.
Domaćini variraju
Prijenos je mahom artropodnim vektorima (ugriz komarca, krpeljima); transmisija virusa aerosolom i avijarnim vektorima se ponekad javlja
BUNYAVIRIDAE uključuje: Bunyavirus, Phlebovirus, Nairovirus, Uukuvirus i Hantavirus
Rod BUNYAVIRUS
V. Kalifornijskog encefalitisa – prenose ga komarci
Rod NAIROVIRUS
V. Krimske hemoragijske groznice
Rod HANTANVIRUS
V. Korejske hemoragijske groznice
Rod PHLEBOVIRUS – prenose ih komarci i papatači iz roda Phlebotomus (važni vektori lišmanijoze)
V.
Groznice Riftske doline – Rift
valey fever virus
Porodica ARENAVIRIDAE (lat. arena – pijesak)
Glodavci su česti domaćini
Samo jedan rod; Arenavirus
Porodica
REOVIRIDAE (Respiratory
Enteric Orphan VIRIDAE, orphan – siroti,
zapostavljeni)
Virusi ove porodice spadaju u skupinu ARBO virusa.
RNA virusi s neomotanim virionom oblika ikosaedara (gr. eikos – dvadeset + hedra – strana = geometrijsko tijelo s 20 trokuta), 60-80 nm u dijametru
Kuglastog su oblika
Virioni imaju 2 proteinske ljuske; 10-12 strukturnih proteina, uključujući i transkriptazu
Otporni su na toplinu, ali osjetljivi na otapala za lipide
Prenose se fekalno-oralnim putem, fomitima ili artropodnom vektorima
Od ostalih RNA virusa se razlikuju jer imaju dvolančanu RNA (dsRNA (double strain) koja se sastoji od 11 segmenata
Humani i animalni virusi iz porodice REOVIRIDAE su uvršteni u 3 roda; Reovirus, Rotavirus i Orbivirus
Rod REOVIRUS
u ljudi su izolirana 3 serotipa neznatne patogenosti
u ostalih sisavaca mogu izazvati dišne i probavne poremećaje, a u pilića i purana artritis
Rod ORBIVIRUS (lat. orbis – krug)
V.
Bolesti plavog jezika – Blue
tongue disease virus
(USA)
V.
Konjske kuge – African
horse sickness virus (Afrika)
V.
Zarazne bolesti Fabricijeve burze
(Gumbro disease)
V.
Zarazne nekroze gušteraće pastrva
(ZNG)
V.
Plave krijeste – Blue
comb virus
Rod ROTAVIRUS (lat. rota- kotač)
Virusi ovog roda oblika su kotača, izazivaju infantilni gastroenteritis i proljev u mladunčadi ljudi i mnogih životinja; za veterinu je najvažniji:
V.
Enteritisa teladi
V.
Rotavirusnog proljeva u prasadi; rotaviral diarrhea of pig, rotaviral enteritis of pig
Porodica RETROVIRIDAE (lat. retro – natrag)
RNA virusi s virionom velikim 80-100 nm
Imaju ovojnicu koja sadrži lipide i obavija ikosaedralnu kapsidu (gr. eikos – dvadeset + hedra – strana = geometrijsko tijelo s 20 trokuta) ==> okruglog su oblika
Genom se sastoji od 2 identične molekule jednolančane RNA (ss RNA)
Virus sadrži 7 glavnih polipeptida, uključujući reverznu transkriptazu
Otporni
su na UV zračenje, ali osjetljivi na otapala za masti i detergente, formalin
nizak pH, 56°C/min, a na 37°C poluživot iznosi 8 sati (T1/2=8h)
Replikacija je jedinstvena; Virusna RNA služi kao kalup za sintezu DNA uz pomoć reverzne transkriptaze. Novostvorena DNA omogućava tvorbu novih DNA molekula koje se uklope u DNA domaćina gdje se koriste za transkripciju. Formiranje virusa se zbiva pupanjem kroz plazminu membranu.
Virusi se oslobađaju pupanjem iz inficirane stanice (domaćina)
CPE se očituje tvorbom sincicija, ponajbolje na staničnoj kulturi bubrega ili slezene
RETROVIRIDAE imaju 3 bitne osobine:
Vrlo se sporo razmnožavaju, pa je stoga i inkubacija jako dugačka
Imaju naglašenu sposobnost antigenog skretanja (antigenic drift), pa inficirane jedinke nikada ne ozdrave jer se stalno mijenja Ag sastav virusa; kada se stvore At ona ne vrijede za novonastale viruse novih Ag svojstava
Napadaju RES i provociraju bujanje stanica RES-a (endotel krvnih žila, histociti, retikulumske stanice)
RETROVIRIDAE se dijele na 3 pod-porodice; Oncovirinae, Spumavirinae i Lentivirinae
Pod-porodica ONCOVIRINAE (lat. onco – tumor)
Rod ONCOVIRUS tip A
Rod ONCOVIRUS tip B
V. Tumora mliječne žlijezde mišice
Rod ONCOVIRUS tip C
V. Leukoze goveda; Bovine Leukosis Virus – BLV (srodan HTVL)
V. Mačje leukemije i sarkoma
V. Mišje leukemije i sarkoma
Humani T-Leukemija Virus (HTLV-1 i HTLV-2)
V. Kokošje leukemije i sarkoma
Zmijski onkovirus
Rod ONCOVIRUS tip D
V. Karcinoma mliječne žlijezde majmunice
Pod-porodica LENTIVIRINAE (lat. lentus – lagano, sporo)
Rod LENTIVIRUS
Pridjev 'lentus' su dobili zbog vrlo duge inkubacije; 2-6 godina na koju se nadovezuje kronična, progresivna, u pravilu fatalna bolest. Lentivirinae posjeduju naglašenu sposobnost antigenog skretanja (antigenic drift)
Human
Immunodeficiency Virus – HIV1, HIV2, HIV3, HIV4 ==>AIDS (SIDA)
Bovine
Immunodeficiency Virus
Feline
Immunodeficiency Virus
Simian
Immunodeficiency Virus
Maedi/visna
virus
Carpine
arthritis-encephalitis virus
Equine
infectious anemia virus – Infekciozna anemija kopitara
Pod-porodica SPUMAVIRINAE (lat. spuma – pjena) naziv je dobila zbog pjenastog izgleda inficirane kulture stanica uslijed ekstenzivne vakuolizacije. Spumavirusi uzrokuju trajne infekcije primata, mačke goveda i hrčka. Te infekcije su u pravilu inaparentne; nema klinički manifestnebolesti.
Rod
SPUMAVIRUS
V. Goveđeg sincicija
V. Mačjeg sincicija
Ljudski i mammonski pjenoviti virusi