GOVEDARSTVO

Govedarstvo je najjeftiniji način konverzije manje vrijedne (trava...) u više vrijednu hranu (meso). Kod nas mogućnost leži u malim obiteljskim gospodarstvima s 20-25 mliječnih krava u uzgoju.

 

Tipovi uzgoja krava:

*   mliječni (muzni)

*   mesni

*   kombinirani

Mliječni tip uzgoja

Nastambe prikladne za mliječni tip uzgoj imaju temelje dubine 80-120 cm, a temelji su iznad zemlje uzdignuti 30-60 cm. Pod je termoizoliran. Sastoji se od slojeva, odozgo prema dole:

*   cement, 5 cm,

*   zaštitna podloga od tvorničkog granulata,

*   laki beton,

*   šljunak, 30 cm – drenaža.

Prikladni prozori su veličine 120 x 60 do 90 cm, a vrata 2.5x2 m. Poželjno je da se vrata otvaraju prema van zbog lakše evakuacije životinja. Odnos površine poda i površine prozora treba biti 20:1 u korist poda. Temperatura u staji treba biti 12-16°C, a maksimalni prihvatljivi ekstremi su 0-26°C. Odgovarajuća vlaga za staju iznosi 60-80%. Koncentracija CO2 ne smije biti viša od 3500 ppm (0.35%), a amonijak ne koncentriraniji od 50 ppm.

Ventilacija

Na govedarskim farmama se u pravilu koristi prirodna gravitacijska ventilacija. Na taj način se u jednom satu 6-7 puta izmjeni stajski zrak.

 

Na velikim farmama se posebno drže krave u laktaciji, kojih je u pravilu oko 70%, a posebno krave u suhostaju, kojih je u pravilu do 30%. Odvojeno držanje se prakticira zbog osobitosti hranidbe. Krave u suhostaju se drže grupno, na stelji u staji ili vani na svježem zraku uz obilje sunca.

U govedarstvu se prakticiraju 2 oblika držanja:

1.      pojedinačno na vezu

2.      skupno, s time da svaka životinja ima svoj ležaj

 

Držanje na vezu može biti jednoredno i dvoredno. U jednom redu u pravilu može biti do 15 životinja.

Ležišta se prema dimenzijama dijele na:

1.                  kratka ležišta; 1.6-1.7m x 1.1-1.3 m. Kod kratkih ležišta je glava goveda smještena iznad valova.

2.                  srednje duga 230 x 1.2 m

3.                  duga ležišta; 2.5m x 2.3m

Navedene dimenzije su  za kravu dužine trupa 1.7m. Ovisno o veličini krave, veličine navedenih ležišta variraju. Tako su dimenzije srednje dugih ležišta za krave (Izvor Molbert i sur. 1975.):

Dužina trupa /m

Dužina ležaja/m

Širina ležaja/m

1.4

1.9-2.0

1

1.5

2.0-2.1

1.1

1.6

2.15-2.25

1.15

1.7

2.25-2.35

1.2

100%

130%

70%

 

Kratki ležajevi su čisti, ali za kravu nekomforni, dugi ležajevi su  prljavi.

Vezanje goveda se vrši:

*   vertikalno Grabnerovim lancem,

*   električnim uređajem

*   vratnim okvirom

Izgnojavanje

U kratko ležište je uglavnom postavljen pod od  gume ili PVC-a. Uz samo ležište se nalazi ili kanal s blatištem ili kanal s rešetkastim podom.

1.                 kanal s blatištem, širine 20-25 cm. Radi čišćenja  potrebno je kanal dnevno steljiti s 2-4 kg slame po  grlu.

2.                 kanal s rešetkastim podom, širine 1m, dubine 0.65m. Samim time nema potrebe za steljenjem, a odstranjivanje gnoja je vrlo jednostavno.

SLOBODNO DRŽANJE

Staja s slobodnim držanjem sastoji se od  individualnih boksova /ležišta za odmor krava. Krave imaju dovoljno prostora za kretanje, a hrane se s krmnog stola. Ležaji se prostiru, ali su potrebe u pogledu prostirke upola manje nago pri vezanom držanju (1-2 kg/ležištu dnevno). Pri slobodnom držanju racionalnije se iskorištava stajski prostor s obzirom na broj krava. Nepoželjna pojava kod slobodnog držanja je otežano mehanizirano izđubrivanje. Staje mogu imati , dva, tri ili četri reda boksova. Boksovi su dimenzija 2.25 x 1.3-1.5 m2. Među boksovima su metalne pregrade visine 1.1m. Između redova boksova nalaze se  blatni hodnici  širine 3.4 m.

Valovi, jasle, hranilice i pojilice

Visina  gornjeg ruba valova treba biti 70 cm, a dubina valova, 30-40 cm. Potrebno je osigurati 60 cm jasli po kravi. Zbog higijene vode pogodnije su automatske pojilice od korita.

Prikladne jasle trebaju biti smještene na visine 40-50cm, s time da je nivo otvora od zemlje uzdignut 50-60cm. Važna je visina jasli u odnosu na nivo ležišta.

Hranidbeni stol je duga betonska ploča širine 1m. Potrebno je izdvojiti 80-100 cm hranidbenog stola po životinji. Mane hranidbenog stola su rasipanje i zagađenje hrane.

Automatske pojilice se postavljaju na visinu od 40 cm. Ukoliko nemamo automatske pojilice, možemo rabiti i korita sa sistemom plovaka, no to je manje sretno rješenje.

Vezanim životinjama moramo omogućiti nesmetano lijeganje, ustajanje i prilaz jaslama. Ne smiju se lancima vezati rogovi. Vez ni na koji način ne smije ozljeđivati životinju.

Porodilište

Za teljenje krava su najprikladnija duga ležišta (2.5 x 2.3 m2) pokrivena slamom. Poželjno je da uz ležište bude hodnik širine  2m.

Zasušenje krave

Tijekom zasušivanja krave se skupno drže na dubokoj stelji. Za svaku životinju je potrebno ležište dimenzija 2.25 x1.5 m2. Ukupni prostor staje (boks i hodnici) po kravi iznosi 6 m2. Površina ispusta za krave iznosi 20-25 m2/kravi. Dakako, ispust treba biti ograđen.

Potrebe za vodom

Prilikom planiranja gradnje  govedarske farme, jedan od bitnijih faktora je osiguranje dovoljne količine vode. Dnevna potreba za vodom jedne farme iznosi zbroj svih dnevnih potreba za vodom na toj farmi:

1.                                    potrebe životinja;  40-60 litara po životinji dnevno zimi i 50-80 litara po životinji dnevno ljeti.

2.                                    čišćenje izmuzišta;  30 litara po životinji dnevno

3.                                    čišćenje muznog stroja; 10 litara po životinji dnevno

4.                                    čišćenje kanti; 5 litara po životinji dnevno

5.                                    čišćenje ruku; 2 litara po životinji dnevno

Ukupno; 87-127 litara po životinji dnevno.

 

Izmuzište

Izmuzište u širem smislu čine izmuzište i preteče prostorije:

*   čekalište,

*   izmuzište,

*   strojnica,

*   prostorija za laktofriz.

 

Izmuzišta trebaju biti sposobna odjedanput primiti 3% ukupnog broja životinja. Krave idu na mužnju u grupama u točno određenim vremenskim razmacima. Na taj način se krave naviknu na mužnju u određeno vrijeme i stoga su tada spremne na mužnju. Tijekom mužnje se krave ne smiju ometati i uznemirivati (buka, pipkanje, insekti...). Ni na koji način ne smijemo zanemariti higijenu muzača i pribora.

U cisternama mlijekovoda postoje  mrtvi prostori koji nisu dostupni dezinfekciji!

Krave koje dolaze i krave koje odlaze se ne smiju susretati. Izmuzišta su na tri načina organizirana:

1.      riblja kost

2.      tandem sistem

3.      roto sistem

Mužnja

Muženje se odvija na stajalištu ili u izmuzištu, samim time mužnja može biti:

*   stacionirana; mužnja se odvija na mjestu boravka krave (kod držanja na vezu),

*   centralna; mužnja se odvija u izmuzištu. Izmuzište može biti organizirano po sistemima: rotor izmuzište, tandem i riblja kost.

Prilikom mužnje je važna dezinfekcija ruku i vimena, a nakon mužnje dezinfekcija cijevi i pranje sistema jer unutar njega, ukoliko se dobro ne opere, bujaju mikroorganizmi koji zagađuju mlijeko prilikom slijedeće mužnje.

Držanje teladi

Pošto je tele posušeno, treba ga izolirati u kavez ili boks. Poželjno je tele držati u porodilištu prva 24 sata na temperaturi između 10 i 18°C. Na mliječnim farmama kod nas  prave se tipske kućice  za novorođenu telad u kojima se telad drži prvih 14 dana. Pri konstrukciji kaveza i njihovom smještaju bitno je onemogućiti neposredan kontakt tek rođenog teleta s drugom teladi. Kavezi (profilaktorij) su dimenzija 1.2-1.5 x 1m2.Treba ih smjestiti, po mogućnosti, u  zaseban prostor, ograđen sa  tri zida i krovom. Ukoliko je telad smještena u zatvorenim prostorima (topli uzgoj), onda valja održavati  temperaturu 15-18°C i relativnu vlagu od 60-80%. Pod kaveza je od letava, a svakog se dana nastire svježom slamom.

Nakon dva tjedna telad se iz individualnih kaveza ili boksova premješta u prostore za grupno držanje. Tu se smješta oko 5 telića po boksu, s time da je potrebno osigurati 2m2/teletu. Pod mora biti  topao, elastičan i prikladan za dezinfekciju. Odbijena telad, u dobi od 2. do 6. mjeseca,  drži se u grupama od 6-12 grla. Po jednom teletu je potrebno osigurati 2.5-3 m2  površine u zatvorenom (natkrivenom) prostoru. Ako se telad drži u zatvorenim teličnjacima, valja po jednom grlu osigurati 7m3 zračnog prostora (pri prirodnoj ventilaciji).

Valja imati na umu da  ekstremne  vremenske prilike ne djeluju odveć nepovoljno na telad ukoliko se ona drži u prirodnim uvjetima. Potrebno je samo osigurati suh ležaj i spriječiti propuh.  Pri izgradnji  teličnjaka određenog tipa ne smijemo mijenjati sistem držanja, dakle, tele jednom stavljeno u hladni uzgoj ne smijemo premještati u topli uzgoj i obrnuto.

Idealni teličnjak za veća stada treba imati ove odjele: profilaktorij, odjel za telad koje siše i odjel za odbijenu telad.

Smještaj rasplodnih junica

 Smještaj junica namijenjenih za rasplod treba biti jednostavan i jeftin. Dovoljna je nadstrešnica s stupnjem zaštite od atmosverilija koji odgovara klimi u kojoj se farma nalazi. Potrebno je osigurati 2m2 za ležaj šestomjesečne, a 4.5 m2 za ležaj dvogodišnje junice. Junice se drže na dubokoj stelji. Za jednogodišnje junice treba po grlu osigurati 4.5 m2 natkrivenog i 6 do 9 m2 ukupnog prostora. Poželjno je u grupi držati do 20 grla jednake  dobi i uzrasta. Optimalan je boks s 10 životinja.

U stajama za rasplodnu  telad, junice i bikove (prema Molbertu, 1975) optimalne su granice  mikroklime:

*   optimalna temperatura; 10 °C

*   optimalna vlaga zraka; 80%

granične vrijednosti su:

*   za temperaturu; 0-26 °C

*   za relativnu vlagu; 60-80%

Zimi, u uvjetima bez propuha, na dubokoj stelji, telad podnosi temperature i do 17°C ispod nule.

Tovna goveda – tov junadi

Tovna goveda se drže u poluzatvorenim ili zatvorenim stajama, na vezu  (staromodno i nefunkcionalno) i slobodno. U zatvorenim stajama površina poda u odnosu na površinu svih prozora iznosi 20 : 1 u korist poda. Slobodno držanje tovnih goveda se provodi na rešetkastom podu ili dubokoj stelji. Ukoliko koristimo duboku stelju, potrebno je osigurati 3-4 kg slame na dan po životinji.

Tovna goveda podnose temperaturu od 0 – 20 °C, a optimalno 12 – 20 °C. S porastom broja životinja treba postepeno snižavati temperaturu zraka. Odgovarajuća relativna vlaga za  tovljenike je  65-80%. Ljeti je  po teletu potrebno 25m3, a junici 60m3 zraka na sat. U zoni životinje dopuštan je propuh od 0.3  do 0.5 m/s. Dopustljiva granica onečišćenja zraka u nastambama za tovljenike iznosi za:

CO2 = 3.5 l/m3 (0.35%)

NH3 = 0.05 l/m3 (50 ppm)

H2S = 0.01 l/m3 (10 ppm)

 

Dimenzije ležišta za muzne krave

 

dužina

širina

dugo

>2.2 m

1.05-1.25 m

srednje dugo

2-2.1 m

1.05-1.25 m

srednje

1.6-1.8 m

1.05-1.25 m

kratko

1.4-1.6 m

1.05-1.25 m

 

Dimenzije ležišta za muzne krave s obzirom na tjelesnu masu

masa muzne krave /kg

srednje dugo ležište /cm

kratko ležište /cm

400-500

200 x 105

150 x 110

500-600

210 x 110

160 x 115

600-700

215 x 115

165 x 120

800 i više

225 x 125

170 x 130

 

Odnos površine poda i površine svih prozora staje znatno ovisi o namjeni govedarske staje. Tako je taj odnos za

*   telićnjak 15 : 1

*   staje za junad 25 : 1

*   staje za krave na vezu 20 : 1

*   slobodno držanje krava  1 : 20

 

Ovisno o klasi životinja, bit će prilagođena i rasvjeta:

*   pomladak, 80 – 100 lx (~6-7W/m2)

*   rasplodna goveda i krave muzare, 80 – 120 lx (!6-8W/m2)

*   tov, 30 – 40 lx (~2-3W/m2)

Ventilacija

Jedna stajska jedinica (grlo od 500 kg) tijekom jednog sata izluči 300 g vodene pare i 160 litara  CO2. Stoga je potrebno  osigurati provjetravanje od 150-200 m3s.j.-1h-1.

Goveda imaju veliku masu, a jako malu površinu tijela u odnosu na masu pa jako slabo odaju toplinu. Odnosno, jako dobro čuvaju toplinu.

 

Za mliječna goveda temperaturni optimum je 4 - 15°C. Temperature niže od 4°C direktno će smanjivati prinose mlijeka. Minimalna temperature koju će mliječna goveda podnijeti je 12°C ispod nule. Temperature iznad 15°C djelovati će indirektno. Tako će na temperaturi iznad 20°C doći do gubitka apetita i posljedičnog pada mliječnosti. Kod temperatura iznad 25°C, moći će se uočiti osjetno smanjenje prinosa mlijeka. Na 35°C će nastupiti prestanak lučenja mlijeka, doći će do poremećaja općeg stanja životinje.

Prilikom ekstremnih temperatura je pogodniji suhi no vlažni zrak. Naime, suhi zrak ima znatno manji toplinski kapacitet no vlažni zrak, uz to suhi zrak ljeti omogućuje hlađenje znojenjem.

 

Zona komfora za junad je  6-15°C, s time da je gornja granica na 24°C.

 

Za vezivanje životinja koristimo:

1.      vratni ram

2.      Grabnerov lanac (horizontalno i vertikalno vezanje)

3.      mehanički uređaji

 

 

slike