SVINJOGOJSTVO                               

Za optimalnu svinjogojsku proizvodnju su potrebni optimalni proizvodni uvjeti. U svinjogojstvu je za optimalizaciju proizvodnje najvažnije imati:

 

EKOLOŠKI UVJETI

Za optimalizaciju ekoloških uvjeta je najvažnije temeljito poznavanje interakcija organizma (svinje) i okoline (staje). Ukoliko se to zanemari, nastaju nepopravljive pogreške, smanjuje se proizvodnost i … prihod. Radi uštede radne snage, teži se mehanizaciji procesa. No, vrlo često, to ide na uštrb proizvodnje.

TEHNOLOŠKI FAKTORI:

 

Kako bi se izbjegle štete zbog velike koncentracije svinja na određenom prostoru pribjegava se:

 

Životinje u grupi trebaju biti iste starosne kategorije. Samim time su približno iste mase.

Prilikom uspostavljanja hijerarhije u grupi su česte borbe. To su štetni faktori koji dovode do smanjenja prirasta i konverzije hrane, a moguće  su i ozljede.

Životinje držane u jednom sistemu stječu navike kojih se pridržavaju i nakon premještaja u drugi sistem. Mijenjanje navika je stres za životinju.

 

U suvremenom svinjogojstvu posvećuje se pažnja na:

Štetni faktori koje valja prevenirati

Kako mi od proizvodnih životinja očekujemo maksimum, potrebno je maksimalno eliminirati sve štetna faktore koje možemo eliminirati ili ublažiti.

Socijalni faktori su :

 

Mužjaci potiču ženku na parenje; akustično (Hey Baby!), vizualno (vidi me što sam zgodan) i olfaktorno (Moj novi parfem …).

Termički stres

Svinje odaju suvišnu toplinu gotovo isključivo putem disanja; svinje nemaju znojnih žlijezdi. Druge načine odavanja topline otežava debelo masno tkivo.

Pažnju trebamo obratiti na temperaturu, vlagu, strujanje zraka, toplinska zračenja, svjetlost (intenzitet, trajanje i ritam), elektricitet (grmljavina), sastav zraka, buku i socijalne faktore.

 

U slučaju vrućine, svinje će voljnim vladanjem hladiti:

 

Termički stres djeluje na ovulaciju, gestaciju ploda, sterilitet (sterility- pogotovo kod mužjaka).

 

U slučaju hladnoće svinje će podvući noge pod tijelo ne bi li  smanjile površinu tijela kojom odaju toplinu u okolinu. No, niske temperature nam predstavljaju  znatno manji problem od visokih.

Za hlađenje svinja se na farmama rabe bazeni i tuševi. Uz to je, prilikom vrućina, indicirano dodati 3 g vitamina C (askorbinske kiseline) u hranu. Nerastima se daje 'Askogen'; preparat kojeg proizvode gljivice.

Nužnost hlađenja je vrlo očita; prilikom 36°C, krmače prskane vodom su imale 2.35 praščića više no one koje nisu bile prskane.

Pri visokim temperaturama se:

 

Aklimatizacija traje 7-10 dana nakon izlaganja termičkom stresu. To je važno kod usjemenjivanja. Temperatura u rectum-u najveću vrijednost postiže 6 sati nakon stresa i pada kroz naredna 6 dana. Dakako, postoje individualne razlike među jedinkama i uvjetima u kojima one žive.

Intenzitet, trajanje i način pojavljivanja stresogenog podražaja bitno  utječu na učinak stresa.  Polaganja pojava podražaja ostavlja veću mogućnost prilagodbe.

U hladnom uvjetima se povećava bazalnim metabolizam i produkcija topline. Kako bi se smanjilo odavanje topline dolazi do periferne vazokonstrikcije.

Pri 30°C svinje emitiraju 60 W/m2 površine tijela, a pri 15°C 123 W/m2.

Svinje se hlade respiratornom evaporacijom (isparivanjem).

Tijekom termičkog stresa, disanje se ubrzava s fizioloških 60 na 160 udisaja u minuti. No, pri 160 udisaja na minutu, zbog velike frekvencije, zrak samo 'titra' u dišnim prohodima; nema velike izmjene zraka. Nužno je uključiti ventilaciju. To će biti trenutna pomoć protiv toplinskog udara.

Periferna  vazodilatacija će biti najveća pri 35-37°C.  Na temperaturama iznad  37°C opada jer je kontraproduktivna – tada okolina grije organizam.

 

UTJECAJ OKOLIŠA NA ENDOKRINU FUNKCIJU

Produkcija energije, seksualno uzbuđenje, graviditet, laktacija, probava su bitni endogeni faktori.

Egzogeni faktori su:

KONTROLNI SUSTAV

CNS djeluje na hypothalamus, hypothalamus djeluje na hipofizu (hypophysis cerebri, pituitary gland), a hipofiza regulira gotovo sve ostale žlijezde. Dakako, te veze nisu odveć čvrste. Važni su i adrenal-hormoni, neuro-hormoni,  hormoni thyroidea-e, epifize (pineal body, epiphysis cerebri)…

 

Testis-i su bitni za spermatogenesis, i o tome ovisi kakvoća spermija (spermatozoon-a). Imaju androgen-u i estrogenu sekreciju.

Ovary-i luče estrogen i progesteron. U njima se odvija oogenesis i ovulacija. Estrogen potiče estralno ponašanje životinja – parenje. Utječe na jajovod, maternicu, vaginu i mliječne žlijezde. Progesteron djeluje ponajviše na maternicu i vime.

Funkcija jajovoda je usko vezana za fertilizaciju (fertilization; implantation i razvoj fetusa). Termičkom stresu su najpodložniji mužjaci jer spermatozoon-ima (spermijima) treba 40 dana za sazrijevanje, a potrebna im je temperatura niža od temperature tijela.

 

PRASILIŠTE

Brzina strujanja zraka u prasilištu treba biti 0.05 – 0.25 m/s.

Prasad ima male rezerve glikogena u jetri i nerazvijenu termoregulaciju. Pri niskim temperaturama prasad ne ide na sisu. Može se dogoditi da čak ne posiše  ni kolostrum koji sadrži anti-tijela, ima laksativno djelovanje i izvor je energije. Glikogen koji ima prasad brzo troši za zagrijavanje (stvaranje topline).

Krmača s leglom potrebuje 5-6 m3 zraka (?).

Povišena koncentracija ammoniaca u prasilištu  dovodi do:

 

Maksimalna dozvoljena koncentracija amonijaka u prasilištu 10 ppm. Idealno bi bilo kada bi mogli osigurati 0 ppm. No, to je nemoguće.

Povećana koncentracija prašine i mikroorganizama u zraku, onečišćenje zraka štetnim plinovima, amonijakom, znači da nešto ne štima. Vrlo vjerojatno je uzrok smanjena ventilacija. No uzrok može biti i prevelika fermentacija otpadne fekalne tvari, bolest u staji (mikroorganizmi)…

Ugljični dioksid (CO2) se tvori disanjem, u probavi (crijevni plinovi), fermentacijom excrement-a… Preso-receptori u organizmu prvenstveno reagiraju na koncentraciju CO2 u krvi. Fiziološki, povećanje koncentracije CO2 u krvi dovodi do intenziviranja disanja (pozitivna povratna sprega – to je efekt gazirane vode). Ukoliko je zrak prezasićen s CO2, povećanjem opsega disanja će se povećati koncentracija CO2 u krvi. Stoga će u jednom trenutku, pri određenoj koncentraciji CO2 u krvi mehanizam pozitivne povratne sprege preći u mehanizam negativne povratne sprege i doći će do usporavanja disanja.

Ugljični dioksid zakiseljuje krv (CO2 + H2O è H2CO3) i, u velikim količinama, usporava fiziološke funkcije. Nekada se to koristilo za omamljivanje u klaonicama.

Maksimalna koncentracija ugljičnog dioksida u stajskom zraku ne smije biti veća  od 0.2% (2000 ppm). Vlaga treba biti 50-80%.

Temperatura ovisno o razvojnom stadiju:

dob

temperatura u °C

1. tjedan

32°C

2. tjedan

25°C

3. tjedan

22°C

4. tjedan

20°C

krmače

15-18°C, ponekad do 20°C

tov

12-18°C

 

Prilično je teško uskladiti temperaturu u bio-zoni krmača  i bio-zoni prasadi, kako bi se obje kategorije dobro osjećale. U tu svrhu se rabe različite grijalice, podno grijanje…

Povišena temperatura u krmača dovodi do mastitis-a, agalactia-e.

 

Tehnologija uklještenja krmača se rabi  kako bi se preveniralo gnječenje prasadi. Nezgoda je što  krmača ne može birati mjesto za prašenje i pravljenje gnijezda. Kako je to nepovoljno za krmaču, znanstvenici pokušavaju naći neko novo adekvatno rješenje.

Univerzalna veličina boksa je nepovoljna jer većim jedinkama je otežano lijeganje i ustajanje, te reagiranje na bolno skvičanje prasadi koje je krmača eventualno prignječila.

Zvukovno prikrivanje

Fiziološki, u prvo vrijeme krmača doziva prasad na sisu, a kasnije prasad sama traži (zove) sisanje. Prignječena prasad također zove u pomoć. Nažalost, u većim prasilištima prase i krmača ne mogu komunicirati. Naime, teško je raspoznati da li je to zvuk iz legla ili iz okoline. U takvim okolnostima su česti poremećaji u pravilnosti sisanja.

Voda i hrana

Životinjama je potrebno osigurati 4-5 kg vode na kg pojedene hrane.

 

OVCE

Ovce su vrlo ne-zahtjevne životinje, skromne. Za prehranu ovaca su dovoljni samo pašnjaci (Jadranska obala). Moguće je i kombinirano držanje (pašnjaci i staja). Kako su prekrivene gustim vunenim prekrivačem, ovce vrlo dobro podnose niske temperature. Naravno, to ne vrijedi za netom ojanjenu janjad i ovce nakon striženja.

Visina ograda (torovi) kojima se ograđuju ovce treba biti 1.3-1.6m.

Ovčarnjaci

Za uzgoj plemenitih pasmina ovaca nužno je koristiti ovčarnjake. Ovčarnjaci za matična stada su dimenzija: 8-10 m (širina) x 4 m (visina) x potrebna dužina koja ovisi o planiranom broju grla.

Potrebne površine po pojedinoj kategoriji životinja iznose:

kategorija

površina u m2

ovan

2 m2

ne-gravidna ovca

0.8-1 m2

gravidna ovca

1-1.2 m2

šilježica

06-07 m2

janje

04.06 m2

 

Prikladne temperature za ovce iznose 10-14 °C, odnosno 6-14°C, a za tovnu janjad 10-17 °C.

Omjer prozora i poda u objektu za uzgoj ovaca valja biti 1:10 do 1:15 u korist poda, odnosno osvjetljenje valja biti 30 lx ili 2W/ m2 (žarulja).

Pod ovčarnjaka se gradi od čvrstih materijala koji dobro podnose svakodnevno čišćenje. Stelja se iznosi 2-3 puta godišnje.

U ovčarnjaku se postavljaju:

 

Ispust za ovce treba biti popločan i ograđen.

Ovčarski psi. U pravilu idu 1-2 psa na 150 ovaca.

Ovnovi se u staje smještaju u grupama od 4-6 grla; 2-3 m2 po ovnu staje i 5 m2/ovnu ispusta.

Staje za tov janjadi

Janjad se u stajama drži, u pravilu, u grupama od 100 životinja. Koristi se rešetkasti pod koji je metalna konstrukcija s gredicama  širokim 6 cm i razmakom između gredica od 2 cm. Potrebno je osigurati 0.4 m2 po janjetu. Za janjad nisu potrebni ispusti. Ishrana se provodi automatskim hranilicama i pojilicama.

Njega ovaca

Posebnu pažnju  pri uzgoju ovaca je potrebno posvetiti prevenciji ozljeda prilikom šišanja i kvalitetnom, suhom i toplom smještaju te dobroj hrani barem 8 dana nakon šišanja. Pozornost valja posvetiti i ispadanju ili jedenju vune.

Higijena papaka je zapravo profilaksa šepavosti. Papci se dezinficiraju u bazenima dimenzija 4 x 2 m2, dubokim 20 cm. U bazenima je otopljen formalin ili CuSO4 (bakreni sulfat) u koncentraciji 5-10%.

Ektoparaziti se suzbijaju kupkama u velikim bazenima; 5-10 m x 2  m s dubinom od 1.5 m. Dakako, odgovarajući insekticid je otopljen u vodi.

Pašnjaci za ovce

Ovce degradiraju pašnjake jer podgrizaju travu, tako da iza njih ostaje 'gola zemlja'. Bolja varijanta je ako koristimo pregonske pašnjake. To se u pravilu rabi za plemenite pasmine.

 

KOZE

Intenzivno držanje koza se može provoditi na dva načina; vezano i slobodno držanje.

Vezano držanje je prikladno jer su potrebe za slamom male, nema tuča, manje su potrebe za prostorom; 0.5 m2 po kozi. Mužnja je stacionarna. Vezano držanje je prikladno za male farme – do 40 koza.

Slobodno držanje za nedostatke ima teže nadgledanje životinja, više posla, česte tuče, teško uvođenje nove jedinke. Grupe, od 10 do 13 koza, se slažu prema mliječnosti. Potrebno je oko 1.2-1.5 m2 po kozi, dakle skoro 3 puta više no u vezanom držanju. Optimalne su staje od 150 koza.

Staju za uzgoj koza valja smjestiti  tako da je zaklonjena od dominantnih vjetrova. Neugodni mirisi se šire i preko 100 metara od staje. Visina staje treba biti 2.25-3 m, što ovisi o  podneblju; niže staje se lakše zagriju. Koze se uzgajaju na dubokoj stelji  - do 1 m.

Pod staje čini nabijena zemlja s nagibom prema zidu (kanalić).

Temperatura u staji treba biti 10-15°C; odnosno, ne manje od 6, ne više od 27°C. Minimalna temperatura za jarad je 12°C, a optimalna 15-18°C.

Relativna vlaga valja biti 60-80%. Brzina strujanja zraka do 0.5 m/s. Osvijetljenost 40 lx (=3 W/m2 ?).

Potrebna površina jasli je 0.35 m2. Za jare do 30 dana starosti je potrebno 0.2 m2, a za šilježicu 1m2.

Koze nerado piju iz automatskih pojilica. Stoga se im se amperi pune 3 puta dnevno s vodom; (optimalno) 15-20°C. Dnevno popiju 5-15 dm3 vode.

Mužnja koza može biti ručna ili strojna, stacionarna ili u izmuzištu.. Strojnom mužnjom je moguće izmusti 80-90 koza na sat. Mužnja jedne koze traje 2-2.5 min. Koza se postavlja na drveni podij, tako da je  50-70 od zemlje.

Jarci se individualno drže u odvojenim stajama. Imaju 3-5 m2 zatvorenog prostora i ispust.

Oprema u staji za koze

Jasle:

Valov za koncentrat

Viseća pomična pregrada (drvena) visine 1.2-1.35m

Ograda na pašnjaku

-električni pastir s 3 žice: