PERADARSTVO

Razvoj peradarstva je uvjetovan s:

*   razvojem zametka u inkubatorima velikog kapaciteta

*   intenzivnim metabolizmom i brzim rastom peradi

*   kratkim reprodukcijskim ciklusom

*   brzim stvaranjem boljih hibridnih linija

*   mesom izvanredne biološke vrijednosti.

 

Osnovni zahtjevi objekta namijenjenog za uzgoj peradi su:

*   što prirodniji uvjeti

*   racionalna primjena suvremene tehnologije (automatizacija)

*   ekonomičnost izgradnje

*   specijalizirana namjena objekta

*   strogo pridržavanje higijensko-tehničkih načela

 

Prilikom izbora lokacije za peradnjak valja pozornost obratiti na:

*   reljef – optimalan je povišen, što ravniji teren

*   kakvoća zemljišta – ponajbolje je propusno tlo (neplodno)

*   klima – prosječne ljetne i zimske minimalne i maksimalne temperature

*   vjetrovi – dominantni vjetrovi, izloženost vjetrovima

 

Podužna osovina objekta leži  u dijagonali sjever-jug ili sjeveroistok – jugozapad. Time objekt dobiva znatan udio sunčanog zračenja ujutro i navečer, a tijekom dana je minimalno izložen suncu.

 

Peradarska farma treba biti dobro izolirana. Pritom trebaju biti zadovoljeni ovi uvjeti:

  1. fizička ograđenost
  2. samo jedan ulaz
  3. minimalno 2-3 km od naselja
  4. minimalno 100-150 m od prometnica

 

Nužno je osigurati dovoljno kvalitetne vode za potrebe farme!

 

Kapacitet i veličina farme trebaju biti oko 1000m2.

 

 

GRADNJA PERADNJAKA

Prilikom gradnje  peradnjaka potrebno je odabrati građevinske materijale – čvrste i otporne na mehanička oštećenja. Pri tome ne smijemo  zaboraviti  cijenu, te termoizolacijska i druga svojstva materijala.

Temelj peradnjaka mora u tlu dopirati ispod zone zamrzavanja. To je u našim prilikama dubina 80-120 cm. Temelji se uzdižu sve do 20-50 cm iznad površine. Prikladni materijali za izgradnju temelja peradnjaka su armirani beton i kamen. Sve premazano bitumenom. Prikladan nogostup oko temelja širok je 50-80 cm.

 

Nagib zemljišta

 

Pod peradnjaka valja biti čvrst, gladak, hidroizoliran. Sastoji se od slojeva:

  1. drenaža – šljunak tucanik, 20-30 cm,
  2. beton, 5-8 cm ili asfalt
  3. hidroizolacija
  4. termoizolacija
  5. beton

 

Pri izradi poda peradnjaka valja izraditi kanaliće sa strane za otjecanje otpadnih voda.

 

Zidovi peradnjaka se najčešće grade od ovih materijala:

*   šuplja cigla obostrano ožbukana

*   siporeks obostrano ožbukan

*   montažne ploče

*   sendvič ploče

 

Površina prozora u odnosu na pod iznosi od 1:35 do 1:45 za otvorene objekte. Dakako, zatvoreni objekti nemaju prozore.

Strop

Strop peradnjaka mora biti adekvatno termoizoliran. Za to su ponajbolje staklena ili mineralna vuna (10-12 cm). Ispod toga se stavljaju alulitne ili salonit ploče debljine 3-4mm. Između ta dva sloja je polivinilklorid (PVC) folija ili krovna ljepenka.

Kako bi voda adekvatno otjecala s krova prikladan nagib krova iznosi 18-22%.

 

MIKROKLIMA PERADNJAKA

 

Mikroklimu peradnjaka ponajprije određuju temperatura, vlaga, strujanje zraka i osvijetljenost. Na to se nadovezuju ambijentalni uvjeti držanja poput zračnog onečišćenja ili buke.

Temperatura zraka u peradnjaku

Odgovarajuća temperatura zraka u peradnjaku je izrazito važna. Perad je do 3 tjedna života poikilotermna, dakle, u potpunosti ovisna o vanjskoj temperaturi. U kasnijem razvoju, kritično je izlučivanje topline. Perad se, naime, hladi dahtanjem. Perad nema znojnih žlijezdi! Optimalna temperatura u peradnjaku iznosi  15-25°C (točnije 18-23°C). Dakako, poikilitermni pilići zahtijevaju znatno više temperature; 35°C u prvom tjednu, pa onda postepeni pad do 24°C u petom tjednu.

Vlažnost zraka u peradnjaku

Vlažnost zraka u peradnjaku uvelike određuje izlučivanje vodene pare koju perad izlučuje. To se kreče u pravilu od 3-4 g/(kgh), odnosno 70-100 g/(kg x dan). Optimalna vlažnost zraka iznosi 55-70%.  Ukoliko su vrijednosti ispod 40%, diže se prašina, perad dehidrira i čupa si perje. Ukoliko je vlaga iznad 70%, nesilice ležu manja jaja tanke ljuske, perje se lijepi, stelja je vlažna i blatna...

Osvjetljenje peradnjaka

Svjetlost je u peradnjaku važna kao modulator metabolizma peradi. Konkretno, svjetlost podražuje vidni živac u oku i potom se podražaj širi po liniji vidni živacèhipotalamus èhipofiza è tvorba tireotropnih i gonadotropnih hormona.

Tijekom uzgoja perad se osvjetljava 5-8 h dnevno, a količina hrane se postepeno smanjuje (restrikcija). Kad perad spolno dozri hranjenje se intenzivira, a vrijeme osvjetljenja se produži.

Za rasvjetu se najčešće koriste mliječne žarulje 60-100W. One se postavljaju na  visini od 210 do 220 cm, s time da su međusobno udaljene 2.5-3 m. Uz bijelu svjetlost rabe se i alternative. To su:

*   Crvena svjetlost prikriva boju krvi i time se donekle sprječava kanibalizam.

*   Plava svjetlost smiruje životinje. To se koristi kod različitih zahvata.

Ventilacija

U peradnjacima se u pravilu koristi forsirana ventilacija na podtlak, i to:

*   Vertikalno provjetravanje; dovodni otvori su bočno, a ventilatori su na sljemenu krova.

*   Horizontalna provjetravanje; dovodni otvori i ventilatori su postavljeni na podužne zidove peradnjaka; na jednom zidu su ventilatori, a na drugom dovodni otvori.

Sustavi za grijanje koji se rabe u peradarstvu su:

1.      umjetne kvočke (plinske ili infracrvene) griju samo ispod sebe,

2.      zagrijavanje zraka koji ulazi u peradnjak.

 

 

Sustavi za hranjenje u peradarstvu su:

*   okrugle hranilice

*   podni otvoreni i  zatvoreni konveri (žljebovi s lancem)

*   tuba sustav

*   podni konveri s okruglim otvorima – manji rasap hrane

Sustavi za hranjenje u peradarstvu moraju biti laki za dezinfekciju i održavanje.

Pojidbeni sustav u peradnjaku

Za napajanje pilića do 14 dana starosti se rabe zvonaste plastične pojilice volumena 4-5 litara. U zvonastim pojilicama se voda ručno izmjenjuje 2 puta dnevno. Za stariju perad se koriste okrugle viseće pojilice, odnosno u kavezima se koriste nipl pojilice.

Stelja (prostirka)

Stelja u peradnjaku je važna kao toplinski izolator i hidrofilna tvar koja upija vlagu. Zimi je potrebno do 20 cm, a ljeti 5-10 cm stelje. Ponajbolja stelja je smjesa jednakih omjera piljevine, sjeckane slame i treseta. Alternativa može biti piljevina + rižina + suncokretova ljuska. U stelji se odvijaju biokemijski procesi i stvaraju vitamini iz B kompleksa. Ovisno o vlažnosti, stelja može biti prevlažna (>25%vode) presuha (<20%vode) i, dakako, optimalno vlažna (20-25%vode). Ukoliko je stelja prevlažna i sadrži 25-30% vode, nerijetko će se razviti kokcidije, plijesni (Aspergilus!). Ukoliko je stelja presuha, odnosno ima manje od 20%vode, imat ćemo problema s prašnim, amonijakom, alergološkim reakcijama...

 

OBJEKTI ZA UZGOJI I DRŽANJE NESILICA (roditeljska jata)

Rasplodna roditeljska jata se drže samo podno na dubokoj stelji uz sanduk za gnoj. Odgovarajući sanduci za gnoj su  visine do 90 cm i prekriveni žicom. Površinom zauzimaju 50 % poda. Potrebno je osigurati  mehaničko provjetravanje 5-7 m3/(kgh). Veličina objekta prikladnog za uzgoji i držanje nesilica je oko 1000m2.

Za ishranu nesilica je potrebno osigurati žlijebni sustav za hranidbu. Pojenje je najbolje regulirati s automatskim visećim pojilicama ili nipl sustavima.

Za 4 kokoši je optimalno jedno gnijezdo dimenzija 30x30x35 cm

Gnijezda su dvoetažna, baterijska. Smještena su 40-50 cm iznad poda, uz podužne zidove. Izgrađena su od drveta, lima, ili plastike, s time da perad preferira drvo. Moramo spriječiti da perad spava na gnijezdima. S tim razlogom ćemo postaviti prečke u nizovima u jednom dijelu peradnjaka;  po 30 cm prečki na svaku obitelj.

Tijekom uzgoja i držanja nesilica ne smijemo  zaboraviti na borbu protiv ektoparazita.

Nastambe su podijeljene u odjeljke. U jednom odjeljku se nalazi 500-1000 nesilica.

UZGOJ PODMLATKA TEŠKIH HIBRIDA

Pilenke su u staji za uzgoj podmlatka teških hibrida od prijema do 18 ili 20 tjedna. Tu se pilenke pripremaju za proizvodnju. Važno je pratiti  ponašanje životinja u jatu, uspostaviti hijerarhiju u jatu u izvršiti socijalizaciju jata. U tu svrhu treba jato podijeliti na manje grupe. Pri razmještaju opreme valja voditi računa o tome da se životinje kreću u krugu od 10 m.

Objekt trebamo adekvatno pripremiti za  prijem. U tu svrhu je potrebno:

*   zagrijati objekt

*   postaviti krugove visine 40-50 cm, promjera 2.5-3 m, za 450-500 pilića

*   hranilice promjera 40 cm, jedna na 80-100 pilića

*   pojilice, u kojima će biti voda na 17°C, jedna na 100 pilića

Prvo što ćemo pilićima dati je voda i vitamin C.

Prijem pilića

Prijem pilića je potrebno izvršiti odvojeno, posebno ženski, a posebno muški pilići. U fazi prijema, pilići bi trebali težiti 38-42 g. Tada je potrebno osigurati temperaturu od 33-35°C, eventualno 32°C, a osvjetljenje treba biti konstantno (24 sata dnevno). Pilići se drže pod umjetnom kvočkom. Umjetna kvočka se meće kada se izjednače temperatura koju zahtijevaju pilići i temperatura nastambe. To se u pravilu zbiva 35 dana života pilića.

Svjetlosni program u početnoj fazi uzgoja  treba iznositi  15-20 lx (lumen/m2), odnosno 3-3.5 W/m2.

Uzgoj do drugog tjedna

Do drugog tjedna piliće je potrebno hraniti ad libitum. Trećeg dana proširujemo  krugove i počinjemo s provjetravanjem. Krugove ćemo u potpunosti maknuti između 5. i 10 dana života pilića.

Debekcija pilića se vrši:

*   mužjaci – između vrha kljuna i nosnog otvora

*   ženke – 2 mm ispod nosnog otvora

Optimalna gustoća naseljenosti je 10-12 pilića na metar kvadratni.

Uzgoj od 3-18. tjedna

U vremenu između 3. i 18. tjedna postupno se smanjuje količina hrane i svjetla. Na taj način se usporava rast i spolno sazrijevanje. Količina hrane se smanji za 20-30%.

Uzgoj pijetlova

Uzgoj pijetlova se može odvijati zajedno s pilenkama ili odvojeno. Preporučuje se odvojeno držanje do 20. tjedna. Pijetlovi se drže u koncentraciji od 4 životinje na m2. Nakon 20. tjedna ih valja pomiješati s nesilicama u koncentraciji 1 pijetao naprema 10-11 ženki.

Proizvodnja jaja za nasad (roditeljska jata)

Pilenke idu u proizvodnju s oko 18 mjeseci starosti. Pilenke koje proizvode jaja za nasad se drže u gustoći 4.5-5.5 pilenki/m2. Nakon 18 tjedna života pilenke produžuje se svjetlosni dan. Uz to valja osigurati temperaturu od 12-18°C, vlažnost zraka od 55-70% i ventilaciju od 4m2/kgh.

Skupljanje jaja

Jaja se skupljaju 5-6 puta dnevno. Odmah se odvajaju čista od prljavih. Mikrobiološki je to opravdano jer čisto jaja nosi 5-10 tisuća bakterija i oko 100 jedinki E.colli, a  prljava jaja nose i po milijun bakterija među kojima može biti preko 20.000 primjeraka  E.colli.

Pora na ljuski jaja ima oko 7-9 tisuća. Promjer pora je oko 10mm. Amnionska kutikula – zaštitna ovojnica jajeta je vrlo krhka.

A zašto je to bitno?

Netom sneseno jaje je zagrijano na oko 40°C. Kako se jaje hladi, dolazi i do smanjivanja volumena jaja (vidi formulu). Odnosno, kako je ovojnica jaja kruta, dolazi do  smanjivanja tlaka unutar jajeta; dolazi do podtlaka. Tako nastali podtlak izaziva usisni efekt koji uvlači mikroorganizme u jaje.

        

*   p je tlak unutar jajeta

*   V je volumen jajne mase

*   T je temperatura jajeta u K (temperatura u °C + 273)

*   S oznakom 1 su označene vrijednosti prije, a s oznakom 2 poslije hlađenja.

Kako je ljuska jaja prilično kruta, možemo reći da je V1=V2. Iz toga proizlazi:

, odnosno

Ukoliko pretpostavimo da se jaje ohladilo za 20°C, a da ljuska nije promijenila oblik dobivamo:

Znači, tlak unutar jajeta je pao za 6.4% (100%-93.6%).

Sanitarna obrada jaja

Jaja se moraju sanitarno obraditi unutar 2 sata nakon što su snesena. Pri tome valja računati da se više jaja snese ujutro. Nakon mehaničkog čišćenja pristupa se plinjenju jaja formaldehidom po ovom postupku:

1.      21 ml formalina

2.      21 ml vode

3.      17 g  kalijeva permanganata

se koriste za plinjenje 1 m3. Temperatura je 25-26°C, vlaga 70%, i sve treba trajati 30 minuta. Tijekom plinjenja jaja su okrenuta tanjim krajem prema gore.

 

Ekonomski isplativa nesivost pilenke traje godinu dana, točnije 60 tjedana. Nakon toga pilenke idu na klanje. Izlov se vrši pod plavim svjetlom koje djeluje umirujuće na perad.

Mitarenje

Kako mitarenje predstavlja  obnavljanje organizma, mitarit će se samo zdravo jato. Mitarenje se može pospješiti :

1.      dodavanjem hormona (cinkokrid), što je zabranjeno!

2.      jakim stresom, npr. restrikcija hrane, vode i svjetla kroz 48h.

 

Brzi program mitarenja pretpostavlja odgovarajuću kvalitetu ishrane i mikroklime:

 

hrana

voda

svjetlo

predperiod (7dana)

ad libitum

ad libitum

12 lx X 8 h/dan

krizni period (5-7 dana)

5 dana bez hrane

3 dana bez vode

5 lx X 8 h/dan

opadanje i rast perja (10-14 dana)

normalno

normalno

5 lx X 8 h/dan

priprema proizvodnje  (7dana)

normalno

normalno

12 lx X 10 h/dan, povećanje

 

LEŽENJE PILIĆA

Uspjeh lijeganja pilića ovisi o:

*   genetskoj osnovi kokoši

*   tehnologiji držanja i zdravlja nesilica

*   kakvoći jaja

*   rukovanju jajima

*   tehnološkom procesu inkubacije

Kakvoća jaja

Kakvoća jaja je određena ponajviše s ovim osobinama jaja:

  1. Ljuska jaja, debela oko 0.35 mm, sadrži 7-9 tisuća pora promjera oko 10 mm.
  2. Potkožica
  3. Zračna komorica – povećava se sa starošću jajeta.
  4. Zametna pločica je veličine 2-3 mm. Smještena je na površini žumanjka, bliže zračnoj komorici.

 

Jaja nepodesna za inkubaciju se moraju izlučiti iz proizvodnje. To su jaja koja su:

1.      nepravilna oblika i veličine

2.      nejednake i grube ljuske

3.      napukla

4.      s 2 žumanjka

5.      puknute halaze

6.      puknute opne, odnosno razlivenog žumanjka

7.      obilježena krvavim mrljama

Valionica

Valionica je izdvojena iz kompleksa peradnjaka. Valionica treba biti jako dobro termoizolirana. Na jednom kraju zgrade ulaze jaja, a na drugu stranu izlaze pilići. Ne smije biti križanja tehnoloških putova, niti miješanja radnika. Grijanje i ventilacija valionika je u potpunosti automatizirana. Ventilacija valionika se u pravilu provodi na podtlak. Zrak prije ulaska u valionik prolazi proces čišćenja, dezinfekcije i zagrijavanja (termoregulacije).

Mikroklima u predvalionicima je:

*   22-23°C

*   relativna vlaga od 55-60%

*   ventilacija intenziteta 1 m3/h x 100 jaja = 10 dm3h-1jaje-1.

 

Mikroklima u valionicima je:

*   21-22°C

*   relativna vlaga od 60-65%

*   ventilacija intenziteta 3 m3/h x 100 jaja = 30 dm3h-1jaje-1.

 

Mikroklima u skladištima za piliće je:

*   23-25°C

*   relativna vlaga od 55-60%

*   ventilacija intenziteta 150 dm3 x pile-1 h-1.

 

Vozila za prijevoz jaja i jednodnevnih pilića trebaju biti klimatizirana u skladu s gore navedenim vrijednostima.

Prihvat jaja

Prilikom prihvata jaja je potrebno:

*   sortirati,

*   preslagati u ladice. To danas čini pneumatski aparat.

*   pliniti (sanitarno obraditi)

*   uskladištiti

Sortiranje jaja

Uz faktore koji su već navedeni u  pasusu 'Jaja nepodesna za inkubaciju', prilikom sortiranja valja  izbaciti i jaja neprikladne mase. Optimalna masa jaja za valjenje je 60 g, a prikladna su jaja u rasponu mase 50-70 g.  Sva ostala jaja valja izlučiti.

Dezinfekcija jaja

Dezinfekcija jaja se provodi sprejem. Pritom kapljice moraju biti promjera manjeg od 50mm. U spreju se koriste najčešće ove dvije otopine:

1.      litra destilirane vode + 10 ml kvarternih amonijevih spojeva + 25 ml H2O2.

2.      litra destilirane vode + 1.5 ml kvarternih amonijevih spojeva + 33 ml H202 +  10 ml perooctene kiseline

Kvarterni amonijevi spojevi – s +NH4 grupom imaju veliku površinsku aktivnost. Na tržištu su najčešći komercijalni pripravci Omnisan i Cetavlon.

 

Temperatura tijekom skladištenja jaja treba biti u skladu željenim vremenom očuvanja jaja.

do 4 dana

18-19°C

do 7 dana

15-16°C

više od 7 dana

12-14°C

Optimalna relativna vlaga tijekom skladištenja je 75-85%. Uz to je potrebno osigurati i odgovarajuće provjetravanje od 1 dm3h-1jaje-1 = m3h-1(1000jaja)-1. Preporuča se jaja prekriti folijom. Jaja je ponajbolje skladištiti 3-7 dana.

Trajanje nasada jaja za  pojedine vrste je:

*   Kokoš – 21 dan,

*   Pura i patka - 28 dana,

*   Guska – 30 dana,

*   Fazan - 24 dana,

*   Prepelica - 18 dana.

 

Embrionalni razvoj jajeta  počinje u spolnim organima nesilice. Sneseno jaje treba ohladiti  ispod 27°C kako bi se usporio rast zametka. Na temperaturi ispod 24°C zametak 'spava'.

 

vrsta jaja

dani inkubacije

temperatura °C

% vlažnosti zraka

broj okretaja jaja

kokošja

1-18.

37.6-37.8

60-65

12 puta

kokošja

19-21.

37.5-37.6

75-80

 

purja

1-24.

37.6-37.7

60-65

12 puta

purja

25-28.

37.3-37.5

60-70

 

pačja

1-24

37.3-37.5

60-65

12 puta

pačja

25-28.

37.1-37.4

75-80

 

guščja

1-25.

37.4-37.5

60-65

12 puta

guščja

26-30.

37.1-37.3

75-80

 

 

Maksimalna koncentracija ugljičnog dioksida je 0.3-0.4% u predvalionicima, a 0.5-0.6 % u valionicima. Potrebno je osigurati ventilaciju, i to do 19. dana 5 dm3h-1jaje-1, a od 19-21. dana 15 dm3h-1jaje-1.

Prirodno je glava pilećeg embrija u  tupom dijelu jajeta bliže zračnoj komori. Okretanje jaja je važno u prva dva tjedna, a nakon 18 dana je štetno. Jaja se u jednoslojnim inkubatorima okreću ručno, a u višeslojnim inkubatorima pomoću ugrađenog nagibnog mehanizma kojim se police s jajima nagibaju u odnosu prema horizontalnom položaju za 45° na svaku stranu (ukupno 90°) svakih 1-2 sata.

Program ulaganja jaja

Kako ne bi došlo do temperaturalnog šoka jaja se postepeno (kroz 4-6 sati) griju u predvalionicima na temperaturi 22-23°C.

Nakon  18. dana jaja se prebacuju iz predvalionika u valionike. Oplođenost jaja se kontrolira lampanjem. U prostoriji s valionikom treba biti  21-22°C i  60-65% vlage.

Klasiranje pilića

Izlegnuti pilići se slažu u kutije; 100 pilića po kutiji. Pri tome se razvrstaju prema spolu. Kako  pilići posjeduju rezervu žumanjka, mogu provesti 72 h (3 dana) bez hrane.

Kontrola valjenja

Kontrolom valjenja procjenjujemo uspješnost našeg rada. Možemo biti zadovoljni ukoliko je  postotak oplodnje 95%, a valivost 87-89%. Uginuća na koja moramo računati su u 1. tjednu 3%, 2. tjednu, 0.5-0.8%, 3, tjednu, 3-4%.

 

TOV PILIĆA (podno držanje)   

Podmladak teških hibrida kokoši (Hibbro, Lohmann, Ros, Avian, Farm, Hubbard...) drži se na podu. Dimenzije objekta se kreću oko 80 x 12 x 4 m (1000 m2 površine). To su objekti otvorenog tipa. Nužno je osigurati provjetravanje od 4 m3/(kgh).

U prvih 5 tjedana na i m2 uzgaja se 10 pilića. U ograđenoj umjetnoj kvočki promjera 3 m uzgaja se 400-500 pilića. Od  trećeg dana uzgoja ograde se šire, a 14. dana potpuno uklanjaju. Temperatura je prvi dan 33-35°C i potom se svaki tjedan temperatura postepeno spušta za po 2-3°C do 19-21°C. Spuštanje temperature se postiže uzdizanjem umjetne kvočke sve dok je u potpunosti ne uklonimo. Potrebna relativna vlaga je 55-70%. Svjetlosni dan traje 24 h. S time da intenzitet svjetla polako opada; od 3 W/m2 u početku do 0.5 W/m2 (15lxè3lx) na kraju.

Intermitirajući svjetlosni program se sastoji od jednog sata svjetla i 3 sata tame.

Tov od 7. dana

Hranilice i pojilice za male piliće ravnomjerno se raspoređuju po prostoriji da budu lakše pristupačne. Potrebna je jedna hranilica na svakih 100 pilića i jedna pojilica na svakih 60 pilića. Pilićima od tjedan dana se vrši debikiranje (rezanje) kljunova. Pri tome je obavezna vitaminizacija.

Od 7. dana na 1m2 podne površine s kvalitetnom i suhom steljom smješta se 6-18 (ovisno o autoru) kokica. Mladim pilićima mora stalno biti dostupna kvalitetna voda. Bez obzira na oblik hranidbe, svim pilenkama se mora omogućiti istovremeni pristup hrani. Obrok se mora svakog dana vagati. Od 4. tjedna, preciznim tjednim vaganjem podmlatka stječe se uvid u prirast i ujednačenost stanja jata. Smatra se da je ujednačenost jata dobra ukoliko je  80% kokica unutar +/- 10 % prosječne, standardom propisane mase.

Pilići su smješteni u gustoći od 6-18 pilića/m2. Težine na kraju tova variraju ovisno o vrsti  od 1.8 kg do 2.7 kg.

Prije izlova perad se izgladnjuje 8-16 sati. Transportiraju se u kavezima veličine 100 x 50 x 25 cm u koje se stavi 12-15 pilića.. Kavezi se vertikalno slažu u 8-9 radova. Ljeti, radi visokih temperatura, utovar i transport ide noću. Prihvatljivi mortalitet tijekom prijevoza je 0.2%.

Životinje se hvataju pod plavim svjetlom, jer pod plavim svjetlom perad slabije vidi i postaje mirnija.

Nakon završetka jednog turnusa ide dezinfekcija i sedmodnevni odmor objekta.

SMJEŠTAJ NESILICA ZA KONZUMNA JAJA (laki hibridi)

Kako se taj podmladak uzgaja za nesenje  konzumnih jaja, upotrebljavaju se samo ženski pilići. Podmladak lakih nesilica može se uzgajati u kavezima i na podu. Pri uzgoju u kavezima gustoća naseljenosti  pilića od 3. tjedna treba biti 50 pilića/m2, a od 4. do 18. tjedna 20 pilića/m2.

Laki hibridi (nesilice za konzumna jaja) prema ljusci jajeta se dijele na:

1.                  bijela ljuska: Nick chirk, Hisex white, Preluxn,

2.                  tamna ljuska: Issa brown, De clab...

 

Kvalitetne nesilice nesu 270-300 jaja godišnje. Za smještaj lakih hibrida koristimo tipske objekte okvirnih dimenzija 37 x 9 x 2.6 m.

Kavezi su dimenzija 45 x 45 cm ili 50 x 45 cm.  Izrađeni su od pocinčane žice.

Normativi:

*   širina, 475 mm

*   dubina, 430 mm

*   nagib poda 9-16°

*   napućenost, 4-5 kokica

*   površina poda po kokoši = 400-500 cm2/kokoš (20-25 kokoši/m2)

*   napajanje nipl pojilicama, 1-2 kokoši po pojilici 

*   promjeri žice poda, 2.2-2.5 cm

*   hranidbeni prostor, 9-12 cm /kokoši

 

Za tov lakih hibrida koriste se zatvoreni objekti. Ventilacija je automatska, u pravilu na nadtlak, intenziteta 5m3kg-1h-1 (2500 m3sj-1h-1). Kavezi su najčešće poslagani;

*   ili u oblik salmet baterija, gdje se baterije s po dva kaveza jedan do drugog, ukupne širine 1.4m izmjenjuju s hodnicima širine 1 m,

*   ili u kaskadni (kalifornijski) tip gdje su kavezi poslagani u obliku slova A – time niti jedan kavez nije iznad drugog kaveza, a feces pada u rupu pod kavezima.

 

Pilenke se useljavaju u dobi 17-18 tjedana, s oko 1.4 kg mase. Pritom rabimo 16 satno osvjetljenje. Žarulje su smještene 2 m iznad poda, međusobno razmaknute 3 m. Žarulje trebaju osiguravati osvjetljenje od 15-20 lx. Potrebna brzina strujanja zraka iznosi  0.25-0.3 m/s, relativna vlaga 60-70%, a temperature 18-22°C.

 

Sortiranje jaja prema masi.

KLASA

SKRAĆENO

MASA

super

SU

>70g

sofije

S

65-70g

ane

A

60-65g

berte

B

55-60g

cesar

C

50-55g

dora

D

45-55g

emil

E

<45g