VETERINARSKI FAKULTET
Utemeljenjem Visoke veterinarske škole godine 1919.
započelo je školovanje veterinara u Hrvatskoj. Bio je to rezultat
gotovo osam desetljeća dugog nastojanja da se osnuje veterinarsko
učilište. Visoka veterinarska škola prerasta u Veterinarski fakultet
godine 1924., a Fakultet je započeo s radom školske godine 1925./26.
Temeljne organizacijske jedinice su zavodi, klinike i katedre u
kojima se obavlja nastavni, znanstvenoistraživački i stručni rad.
Na klinikama je organizirano kliničko i ambulantno
liječenje i zaštita životinja. Obavlja se klinička, terenska i laboratorijska
dijagnostika kao i preventivno suzbijanje zaraznih bolesti i zoonoza.
Dio znanstvenih aktivnosti obavlja se i izravnom suradnjom s farmaceutskom
i prehrambenom industrijom te s proizvodnim institucijama u stočarstvu.
Najznačajnija su područja znanstvenih istraživanja
molekularna biologija, imunologija, patogeneza, dijagnostika i terapija
metaboličkih i infektivnih bolesti te primjena elektronske mikroskopije.
Nakon stjecanja diplome Fakulteta doktor veterinarske
medicine može se zaposliti ponajprije u veterinarskim stanicama,
ambulantama i klinikama, u razvitku obiteljskog gospodarstva, u
akvakulturi, kunićarstvu, uzgoju i patologiji krznaša i laboratorijskih
životinja, preradi stočarskih proizvoda, javnom zdravstvu, u proizvodnji
ekohrane, u zaštiti okoliša, maloj praksi, turizmu, lovstvu, sportskoj
veterinarskoj medicini, etologiji i dobrobiti životinja, u vojsci,
carini i policiji, u farmaceutskim i prehrambenim istraživačkim
centrima i industriji, u selekcijskoj službi životinja i sl. Fakultet
izvodi dodiplomski studij i poslijediplomske sveučilišne studije
te provodi postupak stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog
studija te znanstveni i stručni rad iz područja veterinarske medicine.
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ ZA SPECIJALISTIČKO
USAVRŠAVANJE |
STJEČE SE AKADEMSKI STUPANJ |
- Biologija i patologija pčela
magistar biomedicinskih znanosti, polje veterina
- Biologija i patologija riba
- Biologija uzgoja i patologija divljači, kunića i krznaša
- Organizacija i ekonomika veterinarskih djelatnosti
(Ekonomika veterinarstva)
- Veterinarsko sanitama kontrola animalnih namirnica
- Osiguranje za štete i zdravstvena zaštita
- Patologija i terapija domaćih životinja
- Patologija i uzgoj domaćih mesojeda
- Peradarska proizvodnja
- Sanitacija
- Uzgoj i patologija laboratorijskih životinja
- Zaštita zdravlja svinja |
magistar biomedicinskih
znanosti, polje veterina |
TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU
Sveučilišni studij: veterina
Razredbeni se ispit polaže iz predmeta: biologija,
kemija, fizika.
Na razredbenom ispitu može se steći 630 bodova.
Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steći najviše 340
bodova.
Bodove donosi: opći uspjeh, biologija, kemija, fizika.
Na osnovi posebnih uspjeha može se steći 30 bodova.
Za informacije:
e-mail: upisi@vef.hr
|