|
2. Embriotransfer (ET) pripada drugoj generaciji biotehnologija kojima se utječe na povećanje rasplodnih potencijala najkvalitetnijih ženskih životinja. MOET (multipla ovulacija i embriotransfer) je sazrijela i stabilna biotehnološka metoda čiji su protokoli gotovo isti već 20 godina, a rezultati superovulacije jamče u prosjeku 5 zametaka po kravi davateljici po ispiranju (Hahn, 1992; Hasler, 1992, Armstrong, 1993). U 1994. godini u Europi su isprane maternice 22.557 superovuliranih krava (Heyman, 1995). Godine 1998 ukupni broj davateljica se povećao na 25.744 te je presađeno ukupno 120.360 zametaka (Thibier, 1999). Zanimljiv je podatak da je 1998. godine u svijetu presađeno 441.295 zametaka, a taj broj i podatci sakupljeni tijekom osam godina pokazuju da se ova biotehnologija primjenjuje u sve širem obimu. Podaci pokazuju da se otprilike polovica zametaka od ovog broja presadi u svježem, a polovica u zamrznuto-odmrznutom stanju. Ovaj izbalansirani omjer pokazuje neke od prednosti ove tehnologije, kao što je fleksibilnost i prilagodljivost zahtjevima različitih tržišta. Tehnologija zamrzavanja zametaka je također sazrijela i stručnjaci se pouzdaju u njezinu primjenu za komercijalne svrhe. Postotak bređosti nakon transfera svježih zametaka iznosi 61%, a zamrznutih 60% (Thibier, 1999.). Također ima podataka o međunarodnom prometu zametaka koji iznosi oko 30.000 godišnje.
Ove tehnologije ne primjenjuju se samo u goveda: ima podataka i o drugim vrstama: u 1998. godini presađeno je više od 15.000 ovčijih, 2.500 jarećih, 1.000 srnećih, 2.700 konjskih i 2.300 svinjskih zametaka u svježem ili odmrznutom stanju (Thibier, 1999.). Iako još nema pouzdanih podataka, ove biotehnološke metode primjenjuju se i u drugih vrsta, uključujući i divljač. Taj porast aktivnosti u embriotransferu, koji se bilježi u cijelome svijetu, simptom je globalizacije, ne samo u tehnološkim trendovima, nego i u potrebi za riješenjem sličnih problema u proizvodnji s kojima se susreću stočari u cijelome svijetu. Ima nekoliko raz primjena embriotransfera: proizvodnja više potomaka od najboljih krava (MOET programi), bližnjenje, dobivanje potomstva od sekundarno jalovih krava, međunarodna trgovina zamecima te očuvanje ugroženih pasmina i vrsta. Kombinacijom ET sa učinkovitom i jeftinom kontrolom estrusa može se u istom stadu proizvoditi rasplodne bikove namijenjeje za U.O., bikove za tov i bikovske majke (Betteridge i Rieger, 1993.). U mnogim naprednim zemljama embriotransfer se koristi za proizvodnju mladih bikova namjerenih za centre U.O. (Morstin i sur., 1994.), iskorištavajući genom najboljih bikova i krava. Betteridge (1995.) navodi da je 27,5% bikovskih majki i 44% najkvalitetnijih bikova u SAD-u dobiveno postupkom embriotransfera. MOET programi u kombinaciji s U.O. krave davateljice je tehnologija kojom se postiže brže genetsko poboljšanje stada nego samo s U.O. Programi MOET-a primjenjuju se u nukleusnim stadima gdje se vrši superovulacija davateljica. Kod mliječnih krava MOET se može primijeniti prije nego uđu u proizvodnju ili poslije prve laktacije. Genetska dobit je 30 do 50% brža na junicama u proizvodnji bikova i potencijalnim bikovskim majkama (Gordon, 1996.). MOET se u državama u razvoju smatra još učinkovitijim nego u razvijenim državama. Zametci su jeftinji za transport nego odrasle krave, a rizik zaraza također je manji. Presađeni u domaće primateljice, ET zametci imaju prednosti nad odraslim životinjama, jer primaju pasivni imunitet preko kolostruma, a imaju fiziološku i prirodnu adaptaciju novoj sredini (Gordon, 1996.). Ova biotehnologija ima i svojih mana: varijacije u brojevima nakon superovulacije još uvjek postoje, a to utječe na brže širenje genoma nekih plotkinja, negoli od drugih. Pored toga širenje genoma jednog matičnog stada ima efekt na inbreeding populacije, no genetski se napredak ipak postigne.
|
