HLEDE.net

Cilj rada bio je prikazati temeljne smjernice na svjetskom tržištu znanja, te uloga i mogućnosti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; i u regiji i u svijetu, i u ovom trenutku i u bliskoj budućnosti.

Metode. U radu su sumirane osnovne smjernice razvoja svjetskog tržišta znanja, poglavito u području veterinarske medicine. Nadalje, opisano je stanje na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u smislu tehnike i organizacije fakulteta te znanja i stavova zaposlenika.

Korjeni. Alma Mater na latinskom znači 'majka hraniteljica'. Taj izraz svoje korijene vuče još iz antičkog Rima, kada je krasio Dodonu – božicu majku, a u srednjem vijeku se koristio za Djevicu Mariju.

17.-20. stoljeće. Od 17. do 20. stoljeća, izraz Alma Mater se često koristi kako bi se opisale visokoškolske institucije; poglavito sveučilišta; počevši od najstarijeg europskog sveučilišta – Sveučilišta u Bolonji (osnovano 1088.) koje je koristilo slogan Alma Mater Studiorum (Majka hraniteljica studenata).

21. stoljeće? Da li je u 21. stoljeću izraz Alma Mater promijenio svoje značenje? Hm…

Misija, vizija i rezultati

Pojedinac i organizacija. Znati zašto postojimo i koji su nam glavni ciljevi su ključne informacije na putu uspjeha. Zar ne?
No, dok pojedinac može samostalno odredit i slijediti svoju misiju i viziju (primjerice - da mu je misija maksimalno kvalitetno obrazovati učenike, a vizija mu je da postane jedan od 10 najboljih nastavnika u županiji), dotle je izrada kvalitetne misije i vizije institucije bitno složeniji proces, koji zahtjeva suradnju velikog broja stručnjaka, koji će narijetko naići na brojne stranputice i - koji će često završiti fijaskom. Kao rezultat, većina obrazovnih institucija u Hrvatskoj i regiji nema niti misiju niti viziju.

Promjena! Par ideja o tome zašto je to tako i kako to promijeniti su opisane u nastavku.

U Vjesniku je danas (01.2.2008.) izašao članak gospođe Mirele Lilek  pod naslovom: Sveučilišni nastavnici ne trebaju novac,  traže bolje studente . Članak je potaknut tribinom pod nazivom 'Kako nastavnici ocjenjuju kvalitetu nastave i uvjete rada? ’ koja se održala 30.01. u Dvorani D III na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu a prilikom koje je provedena rasprava o rezultatima online ankete koju je Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu proveo među sveučilišnim nastavnicima. Priopćenje Sveučilišta na istu temu je dostupno na adresi www.unizg.hr.

Čini mi se da u tom članku, kao i u priopćenju za medije koje je izdalo Sveučilište možemo naći još jedan dio mozaika odgovora na pitanja zašto se promjene i prihvaćanje suvremenih medija/tehnologija koje nam mogu pomoći u radu - tako sporo odvijaju.

Naime, u članku se navodi:

>> Većina nastavnika tvrdi da je uspjela realizirati 93 posto programa, no ima i onih koji su uspjeli ostvariti famoznih 20 posto programa.

Mislim da je vrijedno uočiti da se u članku govori o 'realizaciji programa' a ne o ostvarenju 'ciljeva učenja/obrazovanja'

A tu postoji velika razlika; zar ne?