e-obrazovanje

Home

E-obrazovanje

e-obrazovanje

Novosti na VetEd.Net

Brojni stručnjaci za veterinarsko obrazovanje su u proteklih 5 godina naglasili da je nužno „preispitati i nadograditi veterinarsku obrazovnu praksu pomoću kolaborativne tehnologije a s ciljem posvećenja učinkovitosti i rezultata“ (Bernardo 2006 ). Uz to je nebrojeno puta naglašeno da promjenu trebamo započeti što prije (Eyre 2010 ).

Ono što čini veliku razliku današnjice i vremena od prije par godina je da danas IMAMO alate s kojima tu promjenu možemo napraviti.

Na VetEd.Net opisan prijedlog veterinarske obrazovne i koraborativne mreže, a na HUB.VetEd.Net je primjer što bi mogli napraviti ukoliko bi se par fakulteta udružilo. U primjeru su korišteni samo tečajevi koji danas postoje. Dakle, uz melo dobre volje, u par godina možemo imati drastično više. Da ne duljim, pogledate, komentirajte, pitajte, predložite!

Sve ideje su dobrodošle,

I svi koji žele surađivati!

Veselim se vašim komentarima!

Vjeko

Izrada scenarija uvođenja e-learninga

Dosta se priča o e-learningu u školama i na fakultetima, pa onda o e-learningu u privatnim školama i privatnim fakultetima… Ja ću, da razbijem monotoniju, probati opisati e-learning situaciju u jednoj grupaciji koristeći drugačiju sistematiku. Naime čini mi se da je posljednjih godina naglo ojačala grupacija koju bi nazvao: NOVAC ZA ZNANJE - ZNANJE ZA NOVAC.

Jer oni koji to znanje nude – nude ga za novac. A oni koji to znanje primaju – to čine samo da bi mogli više/bolje zaraditi.

Čini se da je obrazovanje je postalo biznis.

Pa tako, ako posjetite primjerice www.moj-posao.net, prilikom svake potrage za poslom uočit ćete barem 3-4 poruke o obrazovanju. A ako slučajno odete na www.careerbuilder.com ili www.monster.com (USA), tu se učilišta, među kojima dominiraju online sveučilišta, reklamiraju jako profesionalno; jako intenzivno. Štoviše, University of Phoenix je proteklih tjedan dana bila glavna reklama na Yahoo messengeru.

Lastovo - otok znanja i obrazovanja?

Lastovo, Otok glazbe, nedavno je zajedno s cjelokupnim Lastovskim otočjem postao parkom prirode a, kako stvari stoje, uskoro bi mogao postati i Otokom znanja i obrazovanja. Ideja je spojiti ljepote prirode, vjekovne lastovske tradicije s mogućnostima suvremenih obrazovnih tehnologija. Ili, drugim riječima govoreći, upotpuniti intenzivne online tečajeve s ugodnim druženjem na prelijepom Lastovu i razviti Lastovo kao hrvatski obrazovni brand; hrvatsku turističku e-learning oazu.

Što mislite o toj ideji?

Više o tome čitajte uskoro na www.lastovo.org.

Lastovo - ljepota kao što je uvijek bila .

Misija i vizija sveučilišta

Znati zašto postojimo i koji su nam glavni ciljevi su ključne informacije na putu uspjeha. Pa tako primjerice, od sportaša koji ne zna koja je svrha bavljenja sportom (misija sporta) i koji je njegov cilj u trci koja mu predstoji – ne možemo očekivati dobre rezultate. Zar ne?

Kako institucije kao i zaposlenici unutar institucije ne bi bili u poziciji takvog 'zbunjenog sportaša', vrlo često imaju jasno i javno dostupne dokumente koji opisuju:

Misija – zašto postojimo
Vizija – gdje idemo, odnosno gdje želimo biti u bližoj ili daljoj budućnosti.
Ciljevi – što želimo postići u narednih nekoliko godina (tu moramo imati jasno definirane rokove za svaki cilj)
Strategija – kako ćemo do toga doći (dugoročni plan za postizanje nekog cilja)

Obzirom da samo manjina obrazovnih institucija u Hrvatskoj ima definirane takve dokumente, evo jednog prijedloga misije i vizije sveučilišta - na primjeru Zagrebačkog sveučilišta.
Pa Vas molim za komentare :).

Napomena: dokument 'Science and High Education in Croatia – Report on a visit by Academia Europeae, 7-11 June 2000’ koji je dosupan na stranicama Rektorata Sveučilišta [link], Zagrebačko sveučilište opisuje kao:
‘konglomerat od preko 30 fakulteta i umjetničkih akademija, koji nema niti zajedničku viziju, pa čak niti očitovanje o misiji – što bi trebao biti minimalni zahtjev za moderno sveučilište.
...is a conglomerate of over 30 faculties and academies of arts, which has no common vision, not even a mission statement which should be the minimum requirement for a modern university.

Spremnost Hrvatske za e-learning; potencijal

Tema rada je proučiti potencijal Hrvatske za e-learning; jedan od četiri kriterija 4C[1] modela koji opisuju spremnost Hrvatske za e-learning, te na osnovu te studije dati prijedloge kao povećati potencijal.

Bottom-up vs. top-down

Što je prije, što je važnije? Da li je ravnoj obrazovanja i uvođenje tehnologija u obrazovanje potrebno provoditi od vodstva prema nastavnicima ili od nastavnika prema vodstvu, to je uvijek aktualno pitanje. To je pogotovo važno u situaciji kada je očigledno da se puno ulaže u unaprjeđenje nastave.

Bottom-up. Mislim da je bottom-up pristup vrlo važan i da u njega treba ulagati. Štoviše za bottom-up pristup u akademskoj zajednici CARNet već dosta dugo pruža prilično dobru podršku. A sada radi na širenju podrške na cjelokupni obrazovni sustav u RH (dakle i na srednje i osnovne škole).

No, stava sam da smo došli do točke kada bez vrlo jasne/konkretne strategije i podrške na državnoj i sveučilišnoj razini ne možemo nastaviti razvoj.

Strategija i kvaliteta

Obzirom da sam u proteklih par mjeseci od više stručnjaka i nastavnika sveučilišta čuo dvojbe poput 'Što će nama strategije e-learninga; jasno je što treba napraviti' probati ću objasniti zašto su nam strategije važne.

Lanac je čvrst koliko je najslabija karika čvrsta

Početna karika lanca. Naime strategija uvođenja e-learninga je prva faza planiranog uvođenja e-learninga. Ako smo profesionalno i iskreno pristupili uvođenju e-learninga onda je strategija, kako i sve faze koje slijede – jako važna. Kako karike u lancu; lanac je jako koliko je jaka naslanja karika. Zato se trebamo potruditi na naš lanac uvođenja e-learninga na puca već na prvoj karici – strategiji.

E-obrazovanje.wikispaces.com

Wiki na temu 'Mogućnosti i izazova pri uvođenju suvremenih obrazovnih tehnologija u hrvatski obrazovni sustav' je započet na adresi e-obrazovanje.wikispaces.com.

Pa vas pozivam da se pridružite razvoju tog wikija.

Naime, iako je prodor informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovni sustav neupitan, tempo i kvaliteta primjene tih tehnologija u hrvatskom obrazovnom sustavu su pod velikim upitnikom. Stoga svi zaposlenici obrazovnog sustava; od nastavnika pa sve do ravnatelja, dekana, rektora i ministra imaju priliku (i odgovornost) doprinijeti kvalitetnoj uporabi suvremenih obrazovnih tehnologija. Možda baš putem izlaganja svojih ideja i suradnje s kolegama na ovom wikiju.

Vjerujemo da zajedničkim snagama možemo dati najbolji odgovor na pitanja koje uvođenje e-obrazovanja pred nas postavlja.
Zar ne?

Više o wikiju saznajte na http://e-obrazovanje.wikispaces.com/

LMS i (L)CMS na hrvatskom

Strane riječi u hrvatskom jeziku su doživjele različitu sudbinu;

Neke su, kako recimo 'automobil' ili 'metar', prihvaćene kao jedini ili dominantan termin,
Druge se, kako primjerice 'edukacija', primjenjuju rame uz rame sa hrvatskim inačicama
A neke nikada nisu bile prihvaćene u originalu već se koriste samo originalni hrvatski izrazi.

Pitanje. Kakvu će sudbinu u hrvatskoj jezičnoj praksi doživjeti izrazi Learning Management System (LMS), Learning Content Management System (LCMS) ili Course Management System (CMS), tek trebamo vidjeti. To su izrazi koji označavaju softverske pakete koji omogućavaju online upravljanje tečajevima. Najpopularniji pripadnici te grupe su Moodle , WebCT i BlackBoard .

Tendencija? U ovom trenutku postoji tendencija da se sva tri izraza na hrvatski prevedu kao 'Sustav za Udaljeno Učenje - SUU' što, uvjeren sam, nije najbolji odabir iz više razloga:

More Articles...